DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— lU ^ Za 1 kom. mekanih mostnica (tavalona) 75 novč. do 1 for. 65 nove. Za 1 kom. mekanih žaganica 40 nove. do 70 novč. Za 1 kom. mekanih murelca ili letva 25 nov6. do 90 novč. Za 1 kom. mekane duge 2 novč. do 5 novč. Za 1 koe. palac bukovih greda 60 novč. do 65 novč. Za 1 kom. bukovih mostnica 1 for. do 1 for. 20 novč. Za 1 kom. bukovih žaganica 55 novč. do 60 novč. Za 1 kom. bukovih tavoleta 6 novč. do 16 novč. Za 1 kom. bukovih duga 7 novč. do 17 novč. Za 1 kom. javorovih mostnica 2 for. do 2 for. 50 novč. Za 1 kom. žaganica 1 for. do 1 for. 50 novč. Žalim veoma, što nijesam moguć da predočim sveobći drvarski promet u tom zlatnom razlobju od god. 1862. do 1873., nu već iz do sad priobćenoga razabrati se može, da je drvarski promet upravo te dobe tako zamašan bio, da je veoma povoljno djelovao na blagostanje u našoj domovini, te već nebijaše kod nas skoro nijednog šumskog predjela, koji se nebi unovčiti mogao. Vidili smo i to, da su hrvatski trgovci iztisnuli talijanske i francezke trgovce uzduž našeg Primorja i po cieloj našoj domovini, te je sva trgovina raznovrstne šumske robe ležala u rukuh samih Hrvata. Primorski trgovac postao je novčar i preprodavaoc uz dietando ciene napram inozemstvu, a hrvatski trgovac dalje od Primorja postao je samostalan, te je vlastitim svojim novcem tjerao sve trgovačke poslove, pošto je počeo graditi pilane i ine tvornice velikim! glavnicami. On je pokrenuo proizvodnju pače po cieloj Magjarskoj, Bosni i Srbiji, pošto se je i ovud imala trgovina da razgraui. Naš trgovac i naš radnik postigao je svojom vještinom u drvarstvu tekar XV. vieka do god. 1863. podpunu samostalnost, dapače pojedini trgovci dotjeraše tako daleko, da su bili odlikovani vitežtvom i barunstvom, kao n. pr. Jager iz Osieka, Vranicani iz Senja i t. d To razvijanje trgovine stupalo je postepeno svim okolnostim primjereno, te je i stanje oko zagrebačke i modruško-riečke županije ipak još i danas takovo, da neima inozemca, koji bi hrvatskog trgovca ili naše radnike potisnuti m.ogao. Da je još koji decenij željeznica Karlovac—Kieka kasnije izgradjena, po svoj prilici da bi i trgovina sa hrastovinom posve u hrvatskih rukuh ostala. Ali poslie god. 1873. bje drugač, jer se i u naše krajeve utiskuju tuđji trgovci, tjerajuć posao u velike, tlačeć zaslugu izradbe, izvoza i ciene šumovlastniku. Spojenjem drugih pruga sa riečkom željeznicom spojene su i karpatske šume sa mekanim drvom, te je mekano drvo počelo preotimati mah i u velike konkurira sa našim domaćim mekanim drvetom, pošto je posao veletržcem iz inozemstva olakoćen od Osieka na Eieku i na Beč ili u Budapeštu. Imenito od kad je iz Sv. Petra dogradjena željeznica na Rieku, te god. 1876. kroz Istru na Polu, nastalo je još veće potiskivanje iz kranjskih i koruških šumži. Za vrieme okupacije bosanske izgradjena je god. 1878. željeznica Sarajevo— Brod—Dalja, a od tad po gotovo danas već gotova krajiška željeznica omogu |