DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 116 — Zimotren. Starije drveće ima obifino debelu i hrapavu koru, koja kad nastane vlažno vrieme, mnogo vlage upije. Poznata je činjenica, da se voda prelazeć u led nješto raztegne i to takovom silom, da zemlju ne samo´razrahli, nego i najtvrdje kamenje razori. Prije smrznuća pako umanji se objam vode. Ako nastane dakle jaka zima, onda de se vođa, koja se je u kori zaustavila, najprije smanjivati, a ako se smrzne naglo, onda de se razširiti, te koru na drvetu razđerati, Dođje li u ovu pukotinu voda, pak se kod naglo nastavše zime smrzne, nastati de na onomu mjestu zim 0 t r e n. Da se dakle zimotren zaprieči, mora se najprije predusresti skupljanju vode u kori, a to se postigne tim, ako se odstrani gornja debela kora. Samo se po sebi razumije, da se ima odstraniti samo vanjska debela kora, a da se nesmiju nutarnje žesti kore ozlediti, jer bi inače drvo uginuti moralo. Zimotreni se moraju zamazati drvnom meltom (Baummortel), a manje pukotine sa vrtnom masti (Baumwacbs). Kompas-biljke. — Lovci i putnici pripovjedali su ved u početku ovoga sto- Ijeda, da su na amerikanskih praerijah našli biljku, koja sjevoro-južnim položajem svojih listova putnikom omoguduje njeko ravnanje u silnih onih ravnicah u onih đanah, kada oblaci prikrivaju sunce, te u nodi, kada znezdk vidjeti nije. Dulje vremena držali su to učenjaci bajkom, dok se nije to pripovjeđanje uslieđ vjerodostojnih mnogih svjedoka, te njihovih opisivanja zaista dokazalo. Amerikanska ta kompas-biljka (Silphium laciniatum) jest rutava i veoma dlakava, vec´a od čovjeka, sa velikimi dvogubo perastimi listovi i cvietnimi glavicami, koje su veličine onih naših sunčanica. Okomito kao ruke stoje njezini listovi prama gore u dvih suprotnih smjerovih točno u podnevniku tako, da listovi s jedne strane stapke uviek prama sjeveru kažu, đočim listovi s druge strane stapke stoje prama jugu. Isto svojstvo pokazuje i kod nas raztuda divlja ločika (Lactuea scariola), koju često na pašnjacih i okrajcih puteva nalazimo, te prema tomu možemo ju takodjer nazvati kompas-biljkom. Dulje vremena nagadjahu stručnjaci koje kako o uzroku, zašto listovi pomennte amerikanske biljke baš samo opisani smjer primaju, dok nije njekomu biljoslovcu dr. C. Stahlu u najnovije doba pošlo za rukom, da taj pojav raztumači. — Kao što naime vedina bilina gornju stranu svojih listova prama svietlu okreče u svrhu, da čim više svietlo upije, isto tako ima i biljkfi, osjetnica, n. pr. prave akacije, koje doduše jutrom i večerom listove svoje prama svjetlu pružaju, ali jih u podne slože, te samo okrajke istih suncu okrenu, da jih čim manje zrkka pogađja, pošto žegu ne- pođnose. — Izvanredno pako osjetlive su prama sunčanoj žegi kompas-biljke, s toga one svoje listove trajno postavljaju u podnevnu crtu (sjevero-jug) tako, da gornju i đolnju stranu listova sunce samo u jutro i po podne obasjati može. Ako se premjeste kompas-biljke u trajni hlad ili pod staklenik, onda do sada tvrdokorno poprimljen položaj svojih listova napuste, a to je dovoljan dokaz, da je gornje tumačenje istinito. Sz. Đaždeće drvo. — Poznato je, kako su stari pripovjedali o njekom drvu, koje daždi, te koje se nalazilo na kanarskih otocih. U pričah starih mornara nazvano je ono plačudim đrvetom. Tomu se smijali današnji prirodoslovci, ali se čini, kao da se opet takovo drvo našlo. 0 tom pripovjeda „Le Monde des plantns", koji je tu viest crpio iz „Indian Dailj^-Nevs* sliedede : Dažđede drvo nalazi se kraj mjesta Arai u distriktu Dhurbunga, te je tamo poznato pod imenom „Nim". Međju tamošnjimi stanovnici učinilo je ono veliku uzrujanost, pošto misle, da se tim drvom pokazalo kakovo božanske bide. Ne samo obližnji žitelji, nego i ljudi iz dalekih krajeva dolaze onamo, da se poklone i da motre to čudovište. A samo se po sebi razumije, da ovo čudovište, te voda, koja iz njega kaplje, mora da ima čudotvornu moć. Po iztraživanju se je dokazalo, da je ta vođa kao obična, nu to niti najmanje uesmeta, a da se nebi od ondašnjih žitelja uzimala kao liek za razne rane, dapače i |