DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- U4 — Godine 1884. podigao je T. Tasotti u Stupniku kraj Zagreba tvornicu za tvorenje prepeka (klinkera), koja proizvadja na godinu 50.000 kom. tarac-ploča i 20.000 kom. tarac-kamena. Godine 1871. podigao je E. Kornitzer tvornicu cementa, koje se bavi sa tvorenjem cementnih taracnih ploča, criepova, dimnjačarskih klobuka i t. d., te je proizvadja na godinu do 70.000 komada. Tvornicu cementa i hidrauličkog vapna ustrojila je oko god. 1860. tvornica Redlich, Obrenstein i Spitzer u Čereviću, te proizvadja na godinu do 400.000 metr. centi portlandcementa i hidrauličkog vapna. Druga takova tvornica je vlastničtvo tvrdke Josipa Csik u Beočinu kod Dunava, a proizvadja do 100.000 met. centi hidrauličkog vapna. I ove gornje tvornice troše dosta drva za gorivo. Vjeresijski zavodi. Ovakove zavode uvršćujem ovamo samo zato, da se dokaže, da u našoj zemlji nije manjkalo i ne manjka novca za promicanje svakovrstnog posla, a osobito za drvarsku trgovinu, obrt i industriju. Poznato nam je, da su po ovakovih zavodih najveće svote novaca pohranjene od šumskih proizvoda, a ako se ovamo pribroje one novčane svote, koje imovne obdine u državne madjarske papire ulažu, onda ne ima dvojbe, da su ovakovi zavodi kadri promicati svako poduzeće, kojemu je svrha, da se naše šume dobro unovče. Dovoljan dokaz pružiše zagrebačke pjeneznice u borbi proti bosanskoj preprodukciji drva prošle godine. Tim razlaganjem đovršujem. Priznajem svakako, da nisam sve izcrpio, jer bi trebalo u tu svrhu silnih statističkih podataka, koje nisam mogao sakupiti uz najbolju volju i uložen trud. Ali i ovi podatci dovoljno mogu uputiti svakoga stručnjaka, da vidi kako je upravo rapidno u hrvatskih šumah narasao obrt, trgovina i industrija u dosta kratkoj periodi od XV. do XIX. vieka po množini i po vrstih, te kakove su ciene polučene za surovinu. Zasluga svega toga ide bez dvojbe svih onih faktora, koji su kod toga živo sudjelovali. Uslied tog orijaškog napredka poskočili su i dohodci šumž već tako visoko, da se i vriednost šumskog tla prema težatnom tlu za poljodjelstvo o bok stavlja. S toga je dužnost svakog patriote, da u buduće posveti potrebiti mar našim šumam, jer je vrieme nadošlo, de i naša zemlja kupuje šume poput Njemačke, a ne da jih samo razprođava. Za dokaz toga neka nam ovdje služe najnoviji cjenici osiečke trgovačke komore od god. 1889. i cjenici za riečko tržište od god. 1891. Iz tih cjenika viditi ćemo razliku ciene šumskih proizvoda na osiečkom, odnosno na riečkom tržištu. 0 s i e k. R i e k a. Gorivo drvo po pr. metru 2fr. 75nč. do 3fr. — nč. 3fr. 50nč. do —fr. — nč. Hrastovih dugona m´ 45 fr. — nč. do 60 fr. — nč. — fr. — nč. do — fr. — nč- Planka za gr. brodova m^ 45 fr. — nč. do 60fr. — nč. — fr. — nč. do — fr. — nč´ |