DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 29     <-- 29 -->        PDF

- 147 —
E i e k a.
10 kom. duga 3 fr. — n6. do 12 fr. — nč.
1 m´ jedrenjaka obični popriečno ... . 40 fr. — nč. do — fr. — nč.
1 m´ jedrenjačića 30 fr. — nč. do — fr. — nč.
1 korba uglja 3 fr. — nč. do — fr. — nč.


A sada napomenuti ću i onaj ogromni prostor, na kojemu se i šumar i
drvotržac kretati može, da prvi šume racionalno goji, a drugi da jih izcrpi za
trgovinu i obrt U Hrvatskoj i Slavoniji ima ukupno 2, 663.095 jutara šumž.
od kojih ima:


544.251 jutara ili 2044"/o držav. šum. erar.
575.346 jutara ili 21´81´´/o municipalne i urbarne obćine.
85.500 jutara ili 3´217o crkvene korporacije.
719.033 jutara ili 27´00´´/o kraj. imovne obćine.
738.965 jutara ili 2775"/o privatni šumovlastnici.
Od toga svega odpada u Hrvatskoj i Slavoniji:
723.714 jutara ili 27-187o na hrastik.
1,791.494 jutara ili 67-27"/o na bukvu i ostale listače.
147.887 jutara ili 5"55°/o na čamovinu.
Nu upravo stoga, što pregnuća u trgovačkom obrtu i industriji naproti
svjetskom položaju ipak još i danas usavršena nisu i jer je tudjinac mjesto
domaćega sedioca sav obrt u svoje ruke preuzeo, neka nam je u buduće
geslo: „Svi u kolo, da kao do god. 1873. tako i poslie god. 1893. zlatno
doba za nas Hrvate nastupi".


Budi nam dakle prva briga, da se stvore zdrave udruge raedju šumari
obrtnici, trgovci i industrijalci, a vlastnici šumš, neka stupe na čelo onako, kako
smo to vidjeli kod senjskih plemića Paravića, Frankopana i Zrinskoga uzduž
Primorja, a kod Pejačevića u Slavoniji glede uporabe hrastovine.


Naš je narod od pamtivieka vjerovao u onu rečenicu: „šuma nas hrani!"
To je tako bivalo sve dotle, dok je hiljade i hiljade marve, osobito svinja po
šumah timario. Ali danas je drugač. Ta i lučba danas o tom radi, da ne samo
iz šum. ploda, nego i od drugog tvoriva priugotovi hranu za stoku, ter nedvojim,
da će još nadoći vrieme, da nam šume neće dati drva samo za gorivo
i za gradju, nego i tvorivo za odjelo. Dan danas već se proizvadja iz drva
ogromna količiaa drvenog papira, te i drvene vune.


Prva zadaća šumskog gospodarstva bila je i biti će ta, da bez velike zajednice
^neima napredka, a danas je duh vremena takav, da nas upravo sili na
ustrojenje udruga za promicanje našeg domaćeg šumarstva. Udruženi novčari
susjednih naprednijih zemalja zaletiše se tolikom snagom u gniezda naša, da
će samo našom krivnjom, ako se ne prenemo, odnieti spekulativnim putem
glavni dio našeg blaga, pa će opet izčeznuti netragom, ali bogatom kesom
naših žuljeva.


S toga
preporučam, da o tom ozbiljno promišljamo, dok još nije kasno.
Mijo Radošević.