DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 148 —


Pismo iz Banovine.


Koliko se sjećam, nije se do sad u „Šum. listu pisalo o računovodstvu
kod krajiških imovnih obćina, prem je računovodstvo važna grana uprave kod
rečenih obćina.


S toga sam nakanio, da nacrtam u kratko postupak i razvitak računovodstva,
kakovo je uvedeno kod gospodarstvenih ureda krajiških imovnih obćina
od početka^njihovog osnuća do danas.


Kao što svaka struka, tako i računovodstvo ima svojih osebujnosti i probitaka,
te mogu reći, da činovnik radeći na tom polju, nailazi malo ne svakim
danom na nješto nova; a time dolazi u priliku, da se u svojoj struci usavrši i
da nješto osnuje. Zakonodavac nije u stanju predvidjati sve slučajeve, koji se
sbivaju u praksi. Ne mislim ^imimoići postojeće, ali ipak držim, da se i računovodja
kad i kad samostalno kretati može u pogledu točnosti i dobroga pregleda
računa, pošto su to opet bitni uvjeti, koji su tiesno spojeni sa šumskim
gospodarstvom i napredkom uprave.


U svakoj se znanosti opaža napredak, pa tako mora da bude i kod računovodstva.


Sjećam se vrlo dobro, kako smo u prvom početku ustrojstva gospodarstvenog
ureda II. banske imovne obćine godine 1874. vadili i na hrvatski jezik
prevodili primjerke raznih tiskanica iz knjige „Forstdienstreglement fiir die
Militargrenze". (Nadšumar i protustavnik bijahu tada strani ljudi, pa taj njihov
hrvatski prevod mogao bi služiti danas predmetom kojeg šaljivog lista , dočim
ga ja ne smjedoh izpravljati, jer bijah najmladji medju njima).


Sjećam se dobro, da smo molili činovnike poreznih ureda, da nam pruže
razne tiskanice za blagajničko rukovanje, jednom riečju, učili smo početak uredovanja,
stvarali smo si sami i osnivali sve, što je bilo prema tadašnjim okolnostima
potrebito, jer ne imadosmo u prvom času naputaka, koji bi propisivali
računarsku službu kod gospodarstvenih ureda.


Prošlo je 6 godina, a tek onda dobili smo zakon od 11. srpnja 1881.,
kojim se razjasnuje i nadopunjuje zakon od 15. lipnja 1883. a ovaj nam donese
i željno očekivane naputke A., B. i C , od kojih nam je ovaj posliednji
položio pravi temelj današnjemu računovodstvu.


Ovaj preokret mogli bismo nazvati drugom periodom života uredskoga,
jer od te dobe počesmo ugodno službovati, pošto nam je gore rečeni zakon
mnogo toga razjasnio, što do onda ne znadosmo.


Medju inimi propisi spomenuti ću ustanovu §. 28., po kojoj je protustavnik
gospodarstvenog ureda osobno odgovoran za točnu evidenciju dužnih
šumskih odšteta.


Kada je dakle protustavnik za to odgovoran, mislim, da sam kao takav
ovlašten i pozvan, da svoje iiikustvo i mnienje izjavim kako u službi, tako i
izvan službe, dakle ovim putem u krugu štovanih sudrugova, koji na istom