DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 148 — Pismo iz Banovine. Koliko se sjećam, nije se do sad u „Šum. listu pisalo o računovodstvu kod krajiških imovnih obćina, prem je računovodstvo važna grana uprave kod rečenih obćina. S toga sam nakanio, da nacrtam u kratko postupak i razvitak računovodstva, kakovo je uvedeno kod gospodarstvenih ureda krajiških imovnih obćina od početka^njihovog osnuća do danas. Kao što svaka struka, tako i računovodstvo ima svojih osebujnosti i probitaka, te mogu reći, da činovnik radeći na tom polju, nailazi malo ne svakim danom na nješto nova; a time dolazi u priliku, da se u svojoj struci usavrši i da nješto osnuje. Zakonodavac nije u stanju predvidjati sve slučajeve, koji se sbivaju u praksi. Ne mislim ^imimoići postojeće, ali ipak držim, da se i računovodja kad i kad samostalno kretati može u pogledu točnosti i dobroga pregleda računa, pošto su to opet bitni uvjeti, koji su tiesno spojeni sa šumskim gospodarstvom i napredkom uprave. U svakoj se znanosti opaža napredak, pa tako mora da bude i kod računovodstva. Sjećam se vrlo dobro, kako smo u prvom početku ustrojstva gospodarstvenog ureda II. banske imovne obćine godine 1874. vadili i na hrvatski jezik prevodili primjerke raznih tiskanica iz knjige „Forstdienstreglement fiir die Militargrenze". (Nadšumar i protustavnik bijahu tada strani ljudi, pa taj njihov hrvatski prevod mogao bi služiti danas predmetom kojeg šaljivog lista , dočim ga ja ne smjedoh izpravljati, jer bijah najmladji medju njima). Sjećam se dobro, da smo molili činovnike poreznih ureda, da nam pruže razne tiskanice za blagajničko rukovanje, jednom riečju, učili smo početak uredovanja, stvarali smo si sami i osnivali sve, što je bilo prema tadašnjim okolnostima potrebito, jer ne imadosmo u prvom času naputaka, koji bi propisivali računarsku službu kod gospodarstvenih ureda. Prošlo je 6 godina, a tek onda dobili smo zakon od 11. srpnja 1881., kojim se razjasnuje i nadopunjuje zakon od 15. lipnja 1883. a ovaj nam donese i željno očekivane naputke A., B. i C , od kojih nam je ovaj posliednji položio pravi temelj današnjemu računovodstvu. Ovaj preokret mogli bismo nazvati drugom periodom života uredskoga, jer od te dobe počesmo ugodno službovati, pošto nam je gore rečeni zakon mnogo toga razjasnio, što do onda ne znadosmo. Medju inimi propisi spomenuti ću ustanovu §. 28., po kojoj je protustavnik gospodarstvenog ureda osobno odgovoran za točnu evidenciju dužnih šumskih odšteta. Kada je dakle protustavnik za to odgovoran, mislim, da sam kao takav ovlašten i pozvan, da svoje iiikustvo i mnienje izjavim kako u službi, tako i izvan službe, dakle ovim putem u krugu štovanih sudrugova, koji na istom |
| ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 149 — polju svoju djelatnost razvijaju, i koji će prema tomu biti u stanju, da moje mnienje pravedno ociene. Naputak C. §. 28. odrtdjuje tiskanice (obrazac 7. i 8) za tu očevidnost. Liepo su sve te tiskanice zamišljene i osnovane, ali prolazeć godina za godinom nastadoše razne nepredvidjene okolnosti; dug šumskih odšteta (znatno i ogromno se poniDOžao, a to sve sada zadaje uredujućem računovodji silnu brigu i teret, kada vidi oko sebe orijaške zapisnike, kad vidi da ne može svoju marljivost i radinost dovesti u sklad sa praktičnom preglednošću, a nije u stanju da zadovolji zakonskim odredbam i opravdati sam pred sobom pa i pred predpostavljenim onu odgovornost, na koju je vezan. Uzdržati najveću točnost u evidenciji šumskih odšteta, koje su dio imovine svake imovne obćine, ne samo da je dužnost svakoga računovodje po gornjem paragrafu, nego mora biti i svetinja njegova. A naproti tomu držim, da je svakoga od nas dužnost, da svakom šumoštetniku kao dužniku imovne obćine, u svakom času, što no rieč: ,i u danu i u noći" može dati čist račun duga, odplate u gotovom novcu i odradnje, koju je šumoštetnik na račun dužne odštete kod šumsko-ogojnih radnja u šumi obavio. Kod prve banske imovne obćine odradili su šumoštetnici u posliednjih četirih godina svake godine 16 do 20 hiljada forinti. Šumar je izveo i dogotovio kulturne radnje i predao račun gospodarstvenom uredu, koji ima da odpiše zaslugu svakog pojedinog štetočinitelja. Poznato nam je, da svaki štetočinitelj više puta u jednoj godini počini šumski kvar, a iz toga sliedi, da je njegov dug propisan i uknjižen u pojedinom godištu na više mjesta. Imajući prva banska imovna obćina oko 100.000 for. dužnih šumskih odšteta, lako si je predstaviti tu množinu zapisnika, gdje su ubilježene pojedine stavke svakoga dužnika. Kako može protustavnlk sada točno odpisati zaslugu od duga, nego da lista sve zapisnike kroz svih 18 godišta? Koliko će za taj posao trebati vremena, ako se uvaže još i drugi poslovi, koji spadaju u djelatnost protustavnika. Kr. zemaljska vlada pobudjena razlogom, da se u obće poslovodstvo kod gospodarstvenih ureda i šumarija ujednostruči, odredila je svojom naredbom od 14. rujna 1891. broj 12219., da kazneni upisnik kod šumarija (obrazac 51.), bilježnica (obrazac 7.) i glavni šumsko-kazneni zapisnik (obrazac 8.) kod gospodarskog ureda odpadne. a mjesto tih trijuh zapisnika da se uvede „očevidnik". U očevidnik unaša šumarija redomice unišle prijavnice šumskih šteta, te zaključiv ga koncem svakoga mjeseca, predlaže ga gospodarstvenom uredu. Gospodarstveni ured primiv presude političkih i sudbenih oblasti dužan je taj očevidnik nadopunjavati i briniti se za utjerivanje dosudjenih odšteta, dočim je zapisnik sam uredjen i zasnovan tako, da se u nj odpisuju sve odplate, odradbe, odpisi i t. d. Nije svrha moja da kritizujem odredbu višje vlasti, — to budi daleko od moje namjere, ali moram uztvrditi, da bi se za držanje točne očevidnosti radi |
| ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 150 brzog poslovanja i praktičnog pregleda tog ogromnog duga morala uvesti još njeka pomoćna ili pregledna knjiga, register i tomu slično uz očevidnik, jer su u ovom posliednjem uknjižene sve prijave bezrazlike na sjedište štetočinitelja, okolicu ili obdnu, a nisu sbližene i ujedinjene stavke dugo vine, te opet računovodja ne može uredovati, kako bi to sam predmet zahtjevao. Nu zato se očevidniku ne može zaniekati, da je iztisnuo tri bivša zapisnika, pristedio đragocieno vrieme i šumaru i protustavniku. Ponukan predidućim obrazloženjem zasnovao sam uz očevidnik „d ugovn u knjigu " za svako selo napose, koju evo predočujem u prilogu ovoga članka sa praktičnim primjerkom, a kr. zemaljska vlada izvolila je svojom naredbom od 17. rujna 1892. broj 43128 na predlog predpostavljenog mi gospodarstvenog ureda podieliti dozvolu, da se te dugovne knjige uvedu, ter dozvolila i potrošak za nabavu iznosom od 220 for. Prva banska imovna obćina imade u svom području 128 sela. Za svako selo nabavljena je po jedna takova dugovna knjiga, a množina listova ustanovljena je prema broju kuća i obitelji tako, da je za svaku kuću otvorena jedna strana, a osim toga uvezan Jje stanoviti broj tiskanica za nove kućne brojeve, koji će nastati uslied diobe, a osim toga i za takove obitelji, koje stanuju u pojedinih selih bez kućnoga broja. Ja ću sada u te dugovne knjige unašati dosudjene šumske odštete ne samo iz očevidnika, nego ću i sve starije dugove iz do sad postojećih šumskokaznenih zapisnika prenieti. Tim ću ujedinitij stegnuti dug za svaki kućni broj, pa mogu s veseljem danas već izjaviti, da mi je pošlo za rukom od 1. prosinca 1892. do 7. siečnja 1893. dogotoviti 50 sela, dakle polovicu tog ogromnog posla, te mogu svakoga od štovanih sudrugova uvjeriti, da sam polučio veliki uspjeh glede valjanog pregleda i brzog uredovanja. Da će ti zapisnici biti vrlo dobri za porabu, osvjedočio sam se o tom već i sam, jer se do sad sgotovljenimi zapisnici skoro svaki dan služim. Na koncu spomenuti ću još i njeke koristi, koje nalazim u tih dugovnih knjigah. Kod I. banske imovne obćine namješten je posebni ovrhovoditelj, koji uz 157o ovršne troškove utjeruje dužne šumske odštete. U vrlo kratkom vremenu kadar sam mu pružiti točan popis pojedinoga sela i dug pojedinog štetočinitelja. I ovrhovoditeljev posao mnogo je uspješniji i napredniji, jer kod sastavka položnice za odpremu novca netreba razredjivati utjerane novčane iznose na pojedine stavke, nego odprema novac u ukupnom iznosu. Upravitelj gospodarstvenog ureda moći će u svako doba prosuditi, kada i koja sela navaljuju na šume, a to mu može dobro doći osobito prigodom pregledavanja srezova, jer nalazi grupiran dug u pojedinoj knjigi za pojedinca. Iz izkustva nam je poznato, da često puta sam lugar i označi u prijavnici pogriešan kućni broj štetočinitelja. Kod razpravnih oblasti i nehotice se uvuče taj krivi broj u osude, te može ostati kroz godine zabilježen u zapisniku, dok se kojim slučajem na to |
| ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 151 ne nadodje, a to može biti i kada je dužnik već umro ili je zadruga razdie- Ijena, a imovna obćina može u ovakovih slučajevih svoju tražbinu izgubiti. Po uveden h dugovnih knjiga neće se moći dogoditi ovakova šta, jer već kod unašanja novih dosudjenih odšteta, ako takove pogrieške opazimo, izpraviti i odstraniti ćemo jih već u početku. Dugovna knjiga za selo Dragotinu, obćina Maligradao. strana 23. Miloševie kbroj 23. Strana 23. D u g 0 y i n a Od p 1 a t a Broj uruečlanak blabenog zapisooeviđnika Iznos Iznos gajničkog nika, 1)0 d Im e Im e dnevnika kojim je ulobroj god. for. nč. for. no. žena osuda 2623 1891 Nikola 1 29 Nikola 7 60 33/1893 odrađa 363/92 5749 1892 n 5 49 7021 1892 n 3 28 3428 1891 4 79 V 7320 1891 Petar 10 54 Petar 11 — 34/1893. odpl. 365/92 5562 1892 n 2 41 4729 1892 S´i jan 3 71 Stojiin 4 50 99./1893. odpl. 474/92 5436 1892 ) )) 5 80 7779 1892 n 4 20 Ovakova su četiri stupca na većem formatu papira osnovana za više godina. Aleks. Ugrenović. |