DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 156 —


Od njegovih djela spomenuti nam je u prvom redu prigodom zemaljske
izložbe u Budimpešti god. 1885. objelodanjeni opis šumš, ugarske države, koje
je statističko djelo osim originalnoga madjarskoga teksta podjedno i u njemačkom
i francezkom jeziku izdano. Za obuku lugara jedva da ima sličnog
premca njegovo pod nadpisom izdano djelo „Erdo 6r" (Čuvar šumž). Ova
sretnom rukom sastavljena, praktično uredjena i marljivo izradjena strukovna
knjiga jedva se može prispodobiti drugoj sličnoj strukovnoj knjigi. Valjanost
ove knjige dovoljno karakteriše činjenica, da je prošle godine u šesto m z-i
danju izašla, što je ne samo u ograničenoj madjarskoj literaturi, nego i u
strukovnoj literaturi naprednijih kulturnih zemalja riedki pojav. Sbog literalnoga
rMa odlikovala ga je i ugarska akademija znanosti jur u god. 1880., kad ga
je u naravoslovnom odjelu izabrala svojim dopisivajućim članom.


Priznanja uspješnog svog rMa dobio je Bedo sa svih strana. Podieljen
mu je Leopoldov red, red željezne krune III. razreda, a osim toga je on vitez
francezke počastne legije, te posjeduje japanski red iztoka sunca i mali krst
belgijskoga Leopoldova reda. Od francezke akademije podieljen mu je naslov
„akademičkog častnika", a galičko, te i njemačko državno šumarsko družtvo
broji Bedo-a medju svoje počastne članove.


Što se eminentno naših hrvatskih odnošaja tiče, naglasiti ćemo ovdje, da
su njegovom inicijativom sastavljene gospodarstvene osnove 22 šumarija još- u
godini 1881., kad je naložio mješovitomu povjerenstvu, koje je izpitivalo višak
normalne zalihe drva u državnih šumah, da podjedno sastavi i gospodarstvene
osnove, što je na trošak investicionalne zaklade glede izpitanih 22 šumarija
zaista i učinjeno. Tako je uprava državnih šumž, tako rekuć bez pare došla
do valjanih šumsko-gospodarstvenih elaborata, koji su i dan danas ravnalo kod
šumarenja.


Bedo-eva je zasluga, da je za gospodarenje u šumah gorskoga kotara
ustanovljena obhodnja od 150 godina i to upravo stoga razloga, da se, akoprem
na uštrb sadašnjosti, što više prištedi za budućnost. On zahtjeva od šumarskoga
činovničtva akademičku naobrazbu u svrhu, da šumsko soblje, od kojega se
danas punim pravom očekuje, da rieši veliku zadaću u pogledu razumnog šumogojstva,
zaista podigne na veći stupanj inteligencije.


A tko da se od nas ne sjeća i onoga upravo sjajnog materijalnog uspjeha,
koji je polučen po Bedo-u prigodom prodaje 10-godišnjeg etata brdskih državnih
šuma, akoprem smo ga u tom poslu diletantom smatrali.


Konačno primiećujemo još i to, da se je Bedo pozivu kao predsjednik
porote kod gospodarsko-.^umarske izložbe god. 1891. u Zagrebu poznatom pripravnošću
radostno odazvao.


K u z m a.