DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1893 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 166 zećih se organa. Nakon iztraživanja hrane sitnozorom, opazilo se, da su se gnjeteli hranili sa Setinjama tise i da su one bile uzrok toj upali. Još nije viest niti gospodarom gnjetelišta javljena bila, kad eto nove pošiljke sa više komada takovih gnjetela. Iztražinanja ovih potvrdila su prije napomenuto. Ove potonje gnjetele našli su pod istim drvetom ili u neposrednoj blizini, baS kao i one prve. Dalnja iztraživanja pokazala su, da su otrovne po svoj prilici samo četinje tise noseće ženske rese. To se čini posve vjerojatno, pošto su gnjeteli nadjeni skoro uvjek pod jednim te istim drvetom. Ogroman jasen. Nedavno je srušila bura ogroman jasen u meklenburgškom gradiću Pfau, koji je pri tlu imao u obsegu 24 stope, a visok je bio 63 stope. Njekoje grane imale su do 12 stopa u obsegu. Ovaj krasni primjerak jasena saćuvati će potomstvu kao vanrednu riedkost. Riedke lovine*. Kako nam prijatelj iz Ludbrega javlja, ubio je seljak Mijo Vilec iz Obrankovca, dne 28. siećnja u jutro oko 8 sati na potoku Plitvici dva prekrasna biela labuđa. U tih strana to doba svakako nevidjeni gosti. — P. n. g. M. Barač pako javlja nam na dne 9. t. m. iz Trsta, da je našao na tamošnjem trgu veliko množtvo ubijenih kugara (Seiđenschwanz) na prodaju. To bi bio dokaz, da su usljeđ stroge zime i te ptice u množini došle u Istru, gdje se inaće dosta rieđko vidjaju. Lov na međjeđe i đivokoze u Hercegovini* poduzeše polovicom siećnja, kako „Glas Hercegovca" đonaša, grof Frijs Priesburžki, vrhovni lovački dvorski meštar kralja danskoga, u đružtvu sa grofom Dameskold-Gamsom, te komornikom Seaveniusom iz Danske. Kako je onda i po Ivan planini, kuda se držao taj lov, bio silni snieg zapao, to je lov na medjeđe doduše ostao bezuspješan, uu tim izdašniji bio je zato onaj na srndaće i đivokoze, te je naročito ovih potonjih ubito više komada. „Ski" šport u Hrvatskoj*, Ponukom g. Ljudevita viteza Mašeka poduzeo je zagrebački kolar J. Papić (Samostanska ulica br. 9.) sgotavljati krplje ili snjegulje točno po primjerku originalnih švedskih proizvoda. Imali smo prilike osvjedočiti se o vrstnoći radnje, te stoga spomenutog poduzetnika što toplije preporučujemo domaćim prijateljem tog liepog sporta. Par po Papiću izradjenih ski-a stoji kako prema izradbi i opremi 7—8 for., dakle za polovicu manje od onih švedske proizvodnje. Pravi ih pako iz jasenovog kao i bagrenovog drva u duljini od 2´70 cm. uz vrlo sgodno remenje. Isto se tako u njega mogu dobiti takodjer i potrebiti tom športu turistički štapovi u povoljnoj duljini. Prve primjerke tih snjegulja izradio je Papić za neke članove prve zagrebačke lovačke udruge, i to na pođpuno njihovo zadovoljstvo. Vuci u Boki Kotorskoj*. Vuci preoteše glasom dopisa u zadarskom „Narod. Listu" tečajem ove zime i u istoj Dalmaciji u toliko, da se žitelji Ercegnovog i Eisnja noćju u obće već ni iz kuće neusudiše izlaziti, koje su kroz cielu noć na užas Ijudih i marve vuci rek bi obsjedali. A i ostali se grabežljivci tamo do skrajnosti umnožiše. Tako da je jedna lisica u selu Kruševci, videć da joj narod nemože doskočiti, jer je oružja lišen, u tri kuće poklala redom sve kokoši do jedne, a tek kad se je i ove naužiti htjela, poleti kokoš u kuću, te padne u sobi na postelj, a lisica uzprkos prisutnosti Ijuđih zaskoči bogme u svojoj smionosti za njom i na istu postelj, nu tu ju stigne zaslužena kaaan, jer ju sad ipak Gjuro Markov Stanižić njekako do smrti premlati. * Ove vijestice prioboio je »Vjestnik« prvog obćeg hrvatskog đružtva za gojenje lova i ribarstva u br. 2. o. g. Uredničtvo. |