DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 176 —


Sve spomenute vrsti kamenja rado pucaju, a rado se i krše — ali, što ie
koristi od toga, kada znamo, da se pored svih ovih procesa veoma malo plodne
zemlje producira i kada sva ta prirodna djnamička analysa tek indirektnu neznatnu
korist donieti može. Korist ta sastoji naime u tom, da se pod razvalinama
i medju pukotinama tek nješto malo plodne crljenice (terre rose) nalazi.


Medju konglomerati i zamazi pješčenika osobito se iztiči eoceni i vapnene
vitre. Najplodniju substanciju označuje škriljava glina, zemlja pješćanica, terra
rosa i crnica, potonja većinom izpremješana pješćenicima vapna. Oko istarske
granice našlo bi se nješto munulita, nu više brusilovca; dočim ostale predjele
karakteriziraju prije spomenute vrsti tla.


Glinene sastavine diele se u glavnom na one, koje se nalaze u pješćenicih,
dakle u glavnoj stupnjevini Grobničkoga Krasa i u one, koje vidjevamo
u trijasu i u škriljevitih oblicih, koji se izmješani s pješćenicima veoma razprostraniše.
Svim ovim glinenim tvorbam glavna je sastavina anorganska neraztvoriva
sjntetična tvarina, kojoj plodovitost daje primjesa vapnenog ugljena, a obzirom
na kvantitatringlina.


U pješčanitih predjelih, koji su veoma razprostranjeni, glavne su sastavine
neorganske neraztvorive tvari uz izdašnu primjesu fosforne kiseline i vlage.


Terra rosa, kojoj glavni značaj plodovitosti podava uz organogena, glina,
željezo i ugljeno vapno, zauzima veoma odličnu kolonu u skrižaljci kraških
stojbinskih prilika, te je obzirom na razprostranivost, ako i ne osobitog spomena
vriedna, a to je ipak, u koliko je ima, liep uslov razvoju buduće kraške flore.


Prema ovoj obćenitoj analisi vidimo, da je ugljeno vapno najznamenitijom
primjesinom obzirom na kvantitatim, a bome pored malobrojnosti brusilovca i
terre rose i na kvalitatim. Konačno konstatujemo kraj ove povoljne karakteristične
kraške prilike drugu nepovoljnu, a to je nestašica vode.


Od inih sastavina tla znamenita su vapna, koja uz druge primjese mjestimice
stvaraju nješto malo mekote i to većinom u obliku pješćenika i manje
plodnih konglomerata, što se većinom zamjetiti dade u ravnicah, dočim na visinah
stvaraju ti vapnenci ogromne, puste i užasne eruptivne pećine.


Ovo vapno, koje kako jur spomenusmo, spada u glavnom jurskoj, dolomitnoj
i krednoj tvorbi, ipak se je hvala providnosti tako namjestilo, u prkos
svim utjecajem organičke prirode i devastacije, stvorene nezasitnom indolencijom
Merkurovih sinova XIV. vieka, da najlošijeg krednog vapna malo, a dolomitnog
još manje imade. Najglavnije mane vapnenaca jesu:


a) što na njima šume vanredno sporo rastu;


b) što je na njima pošumljivanje vanredno skupo i težko;


c) što se oni procesimom raztvorbom ne troše u plodnu zemlju, nego su
povodom postanku neplodnih anorgena, koja budu tek tada plodna, bude li
srećom pri ruci gline i ugljena vapna;


d) što propuštaju vodu i


e) što veoma suši izvrgnuti često u dvojbu stavljaju razvoj kulturnoga rašća.