DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 181 II.
Sastav i svojstva hypsometra (vidi lik 2).


Visomjer, osim stakla, sastoji iz pačetvorinaste ploče, od koje dulje stranice
vertikalno, a kraće horizontalno stoje. Na rubovih vertikalnih stranica nalaze
se mjedene pločice a i 6, u kojih su utučeae oznake brojeva za hypsometrom
opredieljene visine.


U točki 0 pričvršćen je okular, kojim se žira kroz nepomični objektiv V
u podnožje debla m.


S je deblo ili u obće predmet, kojemu se visina opredieliti ima.


Ako viziramo u vrh ovoga predmeta «, te kroz predmetnicu v u njegovo
podnožje m, onda ćemo dobiti dva trokuta, i to prvi u stroju, odnosno na
ploči, kojega označimo sa o^ v, sn, i drugi u naravi, kojega označimo sa o, m, n.
Neima dvojbe, da su po onomu, što smo u prvom dielu kazali, ova dva trokuta
slična, a usljed toga i njihove stranice razmjerne, a to će reći, daje S:v sn==


V:Jc, te odtud sliedi, da je6´=F—-— i buduć smo prije rekli da je F =


I^J« + 1)\ stoga je S = ^^y^j´^ + D^


Promatrajuć oline u ovom obličku, razabrati ćemo:


1. Da je J u svih mogućih slučajevih nepromjeniva konstanta;
2. Da je i Je t. j . razmak od o, do v nepromjeniva olina;
3. Konštatujemo, da je kut [i = 90", buduć stroj J na. D okomito stoji, i
buduć da su predmetnica v i okular o (vidi lik II.) uviek u istom mjestu, da
je i kut a u svih mogućih slučajevih konstanta.
Pošto su pako sve ove oline u trokutu m, o, i, sadržane i buduć da su
one nepromjenive konstante, to odtud sliedi, da su i druge česti ovog trokuta
konstante.


Dokaz . Da se razrieši trokut, treba, kako temeljni poučak o trokutih
uči, da su nama 3 njegove česti poznate. Buduć su u našem trokutu takove
česti zaista sadržane, a to su kutevi a i (3, te stranica J i buduć su one konstante,
sliedi odtud, da iz njih računom proizišle česti konstantami smatrati
moramo. Veće jasnosti radi podkriepit ćemo ovu istinu na sliedeći način:


Pošto je trokut m o i pravokutan, stoga je tang a = -— odnosno D ==


J


J tang a.
Budućsuuovoj jednačbi J"ianepromienjene oline, stoga mora po pravilih o matematičkom
aksiomu takodjer i njihov umnožak t. j . D nepromienjivom olinom biti.
Ovo svojstvo je od najhitnije važnosti za moj visomjer, kako će se to
skoro opaziti.


4. Iz svega do sad iztaknutoga sliedi, da je u obličku:
sn -1/ J^2 _|_ jj^


´-,