DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 182 — takođjer i olina k konstanta, za što nam se dovoljan dokaz pruža, ako promotrimo samo lik II., što u ostalom sliedi takođjer iz onoga, što smo pod 1. kazali. Ako saberemo sve do sad navedeno, onda ćemo viditi, da su u gore navedenom obličku oline k. J. i B. M svakoj prigodi kod izračunavanja visine iste, a pošto je tomu tako, s toga smijemo i njihove vriednosti u formulu substitu irati. Ako nam je n. pr. kod mekanika priugotovljen stroj tako upriličen, da imade za olinu k= 0"15 m. olinu J== 150 m. olinuB = 1000 m. onda će temeljna formula za ovaj visomjer glasiti: «=wr>»"+>-^ a ako se ovaj račun razrieši, onda će biti S = v sn. 67´4. Ovako pronadjenu obću formulu nazvah „karakteristikom" dotičnog hypsometra. U obličku 8 = vsn. 67-4 zamjetiti ćemo na prvi pogled, da izvjestni rezultat za S odvisi lih od oline v sn, a budući ova ziranjem može varirati (vidi lik II.) u «Sj, v s^ . . .v sn i t. i., dok glednik kroz njeki v sn neuhvati točno vrh predmeta, koji se mjeri, — proizlazi odtud, da samo ova visura odlučuje svrhu mjerenja, a to će reći: „razmak od mjesta, kojim na mjedenoj pločici visura prolazi do predmetnice » je mjera za dotični vsn; & ako se ta mjera sa karakteristikom hjpsometra pomnoži, onda je visina predmeta odredjena". Ako se je n. pr. objektiv sn u s, prigodom viziranja u vrh debla ustavio, te ako razmak od s, do e´ 10 cm. iznaša, onda je visina dotičnoga debla, ako je hypsometru karakteristika 67-4. S^ 67.4X010 == 6-74 m. Ako je istom karakteristikom objektiv dospio u s^, a razmak od v do s^ = 20 cm., onda je visina dotičnog predmeta: S= 67-3 X 0´20 = 13-43 m. S toga je na mjedenoj pločici a, gdje je Sj prolazio visurom u vrh predmeta M utisnuta oznaka 6-8 m.; a gdje je Sj, tamo je istim načinom utisnuta i brojka 13"5 m., koje nam brojke visine dotičnih predmeta označuju. Kako je pako proračunana visina za slučaj, ako objektiv kroz s^ i s^ prešao, tako je i slično učinjeno i za Sg, S4 s^ . . . SM i t. d. Iz ovoga je sada svakomu jasno, kako je naime proračunavana čitava skala visina, koja se u a, eventualno u b nalazi. Uporaba hypsometra. Iz ciele do sad razložene razpravice opazit će se, da je hjpsometar tako upriličen, da je razmak izmedju stroja i predmeta uviek konstantan t. j . B., |