DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 182 —


takođjer i olina k konstanta, za što nam se dovoljan dokaz pruža, ako promotrimo
samo lik II., što u ostalom sliedi takođjer iz onoga, što smo pod 1.
kazali.


Ako saberemo sve do sad navedeno, onda ćemo viditi, da su u gore navedenom
obličku oline k. J. i B. M svakoj prigodi kod izračunavanja visine iste,
a pošto je tomu tako, s toga smijemo i njihove vriednosti u formulu substitu


irati. Ako nam je n. pr. kod mekanika priugotovljen stroj tako upriličen, da
imade za
olinu k= 0"15 m.
olinu J== 150 m.
olinuB = 1000 m.


onda će temeljna formula za ovaj visomjer glasiti:


«=wr>»"+>-^


a ako se ovaj račun razrieši, onda će biti S = v sn. 67´4.
Ovako pronadjenu obću formulu nazvah „karakteristikom" dotičnog hypsometra.


U obličku 8 = vsn. 67-4 zamjetiti ćemo na prvi pogled, da izvjestni
rezultat za S odvisi lih od oline v sn, a budući ova ziranjem može varirati
(vidi lik II.) u «Sj, v s^ . . .v sn i t. i., dok glednik kroz njeki v sn neuhvati
točno vrh predmeta, koji se mjeri, — proizlazi odtud, da samo ova visura odlučuje
svrhu mjerenja, a to će reći: „razmak od mjesta, kojim na mjedenoj
pločici visura prolazi do predmetnice » je mjera za dotični vsn; & ako se ta
mjera sa karakteristikom hjpsometra pomnoži, onda je visina predmeta odredjena".


Ako se je n. pr. objektiv sn u s, prigodom viziranja u vrh debla ustavio,
te ako razmak od s, do e´ 10 cm. iznaša, onda je visina dotičnoga debla, ako
je hypsometru karakteristika 67-4.


S^ 67.4X010 == 6-74 m.
Ako je istom karakteristikom objektiv dospio u s^, a razmak od v do s^
= 20 cm., onda je visina dotičnog predmeta:
S= 67-3 X 0´20 = 13-43 m.


S toga je na mjedenoj pločici a, gdje je Sj prolazio visurom u vrh predmeta
M utisnuta oznaka 6-8 m.; a gdje je Sj, tamo je istim načinom utisnuta i brojka
13"5 m., koje nam brojke visine dotičnih predmeta označuju. Kako je pako
proračunana visina za slučaj, ako objektiv kroz s^ i s^ prešao, tako je i slično
učinjeno i za Sg, S4 s^ . . . SM i t. d.


Iz ovoga je sada svakomu jasno, kako je naime proračunavana čitava
skala visina, koja se u a, eventualno u b nalazi.


Uporaba hypsometra.


Iz ciele do sad razložene razpravice opazit će se, da je hjpsometar tako
upriličen, da je razmak izmedju stroja i predmeta uviek konstantan t. j . B.,