DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 184 -Ovo
znači, da je karakteristika okulara 0, (plohe q) 88, a distancija,


kojom bezuvjetno uviek radi, 36 m., a analogno je i 0^ (plohe p).


Sam hjpsometar počiva na drvenom stalku, bolje rekuć na drvenomu


štapu, koji je 1-5 m. visok, a dole željezom šiljasto okovan (na način stalka


pravokutnog križa, Kreuzscheibe). Kada se nastroj odnosno štap kod mjerenja


namješta, valja na to paziti.


1. Da se štap tako duboko u zemlju zasadi, dokle god se na njem kovi
vidi, jer nam onda J za formulu S = —7— 1/ J´^ -\-D"^ točno odgovara.


2. Da se štap u zemlju usadi tako, da na distanciji pod kutem od 90"
stoji, a to će se postići istim načinom, kako se i pravokutni križ okomito na
pravac postavlja.
Razumjeva se samo po sebi, da prije ovakovog namještanja valja pronaći


točku, u kojoj će se stroj postaviti, a to će reći, da se ima prije svega za okular


ustanoviti udaljenost predmeta, koji se ima mjeriti.


Ova distancija može se na prosto izmjeriti vrpcom, a ako to nije moguće,


može se uporabiti koji drugi okular, a time i posve drugu distanciju, koja će možda


biti bolje pristupnom. Nu sve ovo da je neizvedivo, može se dogoditi doduše u


praksi riedko, a nama do toga nije ni stalo, ako se sjetimo, da si hjpsometar


i sam može zahtjevanu distanciju ustanoviti. To će biti onda, kada iz okomito


postavljena nastroja vizura 7. (vidi lik III.) kroz nepomični objektiv v točno u


podnožje debla m prolazi.


Mi ćemo dakle kod ovakovog ođmjerivanja postupati ovako: Ocieniti ćemo
okularnu distanciju, koju za mjerenje trebamo, te onda na tu priloženu točku
stroj namjestiti, te kroz nepomični objektiv v iz okulara 0 u podnožje debla m
(vidi lik IV.) zirati. Tim mogu nastati 3 slučaja, i to:


a) ili ntti objektiva točno u podnožje m upadaju;


b) ili upadaju povrh podnožja t. j . njekud na samo deblo i


c) ili padnu na tlo pred deblom.


Za slučaj pod a) je točka, na kojoj stroj namješten biti mora, posve dobra,


nu slučajno ođredjena; za slučaj pod b) valja se sa strojem natrag (od debla)
micati, dok tim micanjem ne dodjemo u točku, iz koje objektivne ntti samo podnožje
predmeta pogadjaju, dočim za slučaj pod c) valja se istim načinom stablu
primicati i tada dalje postupati, kao što je pod b) rečeno.


Iz prednavedenoga sliedi, da stroj ne zahtjeva direktnu odmjeru od debla,
nego si ju sam ustanovljuje, a uslied tog svojstva okrstih ga distancijalnim
hypsometrom.


Kada smo si ovako namjestili hjpsometar, onda preostaje nam samo još
jedan zadatak, a taj je, da neposredno ustanovimo visinu debla. Pri tom valja
postupati ovako:


Tik kraj okulara (vidi lik IV.) nalazi se pričvršćen krak /", na vrhu kojeg
se nalazi objektiv s, koji uviek nješto izvan ploče viri.
Vizirajući dižemo taj krak i to posebnim šarafom, koji ima oblik krug