DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 196 —


naobraženimi šumarskimi silami, zaprietiti će pogibelj, da će se zakonita pravila
po njekom kalupu i krivo uporabiti, što bi silnu, narodno gospodarstvenu štetu
nanieti moglo.


Moglo bi se reći, da bi se podielenjem stipendija domaće sile u vanjskih
narodno-gospodarstvenih visokih školah ili akademijah naobraziti dale, ali ti
vanjski zavodi ne imaju za naše osobne hrvatsko-slavonske šumske potrebe i
okolnosti posebne ućiteljske stolice, kao na primjer za krš i za naš obrt hrastovinom,
te bi tim načinom znanje izobraženih sila vrlo manjkavo biti moglo.


Zatim je mnogomu polazak tudjih zavoda s neznanja njemačkog ili magjarskog
jezika ne mogućan, a koji opet samo slabo zna koji od tih jezika, ne
može dobar napredak u predavanjih polučiti.


Osim toga ne može dugo potrajati, da saraopravna zemlja s toli ogromnom
i dragocienom šumom svoju ogromnu potrebu šumara izobrazuje na inozemnih
šumarskih akademijah, već mora nastojati takovu svoju vlastitu akademiju podići,
koja će potrebiti broj stroz izobraženih šumara davati.


A otcevi i otačbenici, koji svojim sinovom, svršiv križevački šumarski


tečaj, ne uzmognu pribaviti namještenje u službi državnog šumskog erara, ne


maju li pravo od vlade u tom pomoć zahtjevati?


Napokon ne može samosvjestna autonomna zemaljska vlada potraj no
dati gospodariti i nadgledati najveće narodno blago po ne podpuno naobraženom
šumarskom osoblju, i to ne samo s mnogo inih nego i stog razloga, što u političkoj
upravi svi službovnici pojedinih upravnih grana ravnopravni biti moraju,
dakle i šumarsko osoblje mora najveću i to akademičku naobrazbu imati


Troškovi — kao nuzgredno pitanje — ne mogu ovdje biti odlučni, jer prividna
neznatna prišteđnja ni izdaleka ne stoji u razmjeru s pravim ogromnim
narodno-gospodarstvenim gubitkom sadašnjosti i budućnosti.


Iz ovih premisa dolazi se samo sobom do zaključka, da Hrvatska i Slavonija
čim prije k preustrojstvu svoje šumarske nastave pristupiti mora; zatim
da ta nastava na podlozi akademičke zrelosti započeti ima i podpuna biti mora,
te konačuo, da kod ustanovljenja nacrta osnove za to preustrojstvo i šumarom
potrebiti upliv osiguran bude.


Pošto je pako za vršenje službe šumarom i šumarskim tehnikom dobro
školovano šumarsko i tehničko pomoćno osoblje neobhodno potrebito, mora se
dakako i niža šumarska nastava kod postojećeg preustrojstva primjereno u
obzir uzeti.


Nakon što sam ja važno pitanje o šumarskoj nastavi sa šumarskog stanovišta
akađemički pretresao, prepuštam ga sada ostalim silam raznih grana
šumarstva, da svojimi nazori i predloži izadju u svrhu, da se taj predmet tim
UQ bolje razbistri.


U to ime: pomoz bog braćo šumari!