DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 201 — zabranom onih šumskih ili pašnjačkih površinah, na kojih se još nalazi makar i oštećeno grmlje, polučiti može doskora liep uapjeh pošumljivanjem krasa, to je time u glavnom naznačen pravac i način, u kom se imađe kretati rad oko pošumljivanja krasa, t. j . ima se dalnjem zakrašivauju na put stati i ostanci šumah i pašnjakah treba da se opet podignu ; dočim se umjetno pošumljivanje imade ograničiti na najnuždnija mjesta, n. pr. radi zaustavljanja bujicah, radi zaštite vrelah, cestah i kudah itd. 3. Sve branjevine i nasadi na krasu moraju se posebnimi odlukami kr. kotarskih oblastih proglasiti u smislu §. 10. š. z. kao stroge branjevine, te sa strane obdinah i na teret istih u smislu §. 14. š. z. označiti u naravi gajkami, dobro vidljivimi, koje su u takovom razmaku postavljene, da se od jedne do druge gajke dobro vidjeti može. Proglašenje ove uredbe ima se u pograničnih selih obaviti običajnim načinom po ubdinskih poglavarstvih, koja imađu dotični oglas povratiti nadležnoj kotarskoj oblasti i na oglasu potvrditi, da je i kada je proglašen. Kr. kotarske oblasti imadu sastaviti o svih takovih strogih branjevinah u svojih kotarih izkaz, te ga držati u očevidnosti; prepisi tih izkazah ima se dostaviti kr. županijskoj oblasti uredovne porabe i evidencije radi, Kr. županijka oblast ima pozvati sve kr. kotarske oblasti, da glede svih prijavah o prekršajih, počinjenih u takovih strogih branjevinah, u roku od 14 dauah razpravu provedu i krivce po zakonu kazne. 4. Zemljišta za razsadnike i biljevišta imadu dotične obdine bezplatno namicati, jer se u tu svrhu iz zemaljskih sredstavah ništa dvzvoliti uemože. 5. Za pošumljenje imaju se odabrati samo četinjače, koje se najbolje uzgojiti mogu u prelaznih razsadnicih, uredjenih u branjevinah i to od vrstih: a) Pinus austriaca; b) Pinus maritima (Pinaster), c) Pinus Paroliana, d) Pinus pinea, e) Cupressus sempervivens, f) Pinus halepensis, g) Abies exscelsa, h) Abies pectinata. Vrsti pod b), c), d), e) i f) imaju se uporabiti samo uzduž morskih obalah na zaklonjenih mjestih (vrst f) osobito oprezno), a vrsti pod g) i h) u viših položajih, na sjevernih obroneih, a navlastito ondje, gdje ima za biljke dobra tla i nešto zaklona. Za drvorede preporuča se Ulmus, Morus papyrifera, Morus alba i nigra, Celtis austrialis, Melia aceđerah, Sadjenje žira kao i sijanje četiiijačah neposredno na ogojnih mjestih, nadalje sadjenje bagrema ima se na krasu posvema napustiti. Glavni uvjeti za uspjeh kulturah na krasu jesu : 1. da se uzgoje jake biljke sa dobro razvijenim žiljem; 2. da se samo jake biljke rano u proljedu presađjivaju i to bez oštećena žilja; toga radi ima se osobito na to paziti, da se biljke, kad se vade iz razsadnjakah, što dublje sa strane podkopaju i time bez svake oštete žilja izvade; prenos biljkah ima se sto brže i velikom opreznošdu na žilje obaviti ; 3. razmak mjestah, u koje se 2 jake ili 3 slabije biljke presaditi imaju, treba da ima jedan metar ; 4. dotična mjesta imaju se duboko razrahliti (rigolati), što se već u jeseni pripraviti može; 5. u zaštitu biljakah i zemlje proti ođplavi i vjetru ima se na dolnjoj strani svakoga mjesta položiti kamenje u polukrugu, a kraj biljakah samih 2 do 3 pločasta kamena, da štite zemlju od izsušenja. 16 |