DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 204 —


Za pokus radnje uzeto je na svakom pokušalištu najmanje 200 biljkS,.
Gradivo razvrstao je pisac u svojoj publikaciji ovako :
Poslie predgovora (str. 7 —11) niže se historižki uvod", u kojemu


pisac nabraja nazore različitih pisaca o pitanju glede prikladnosti dobe za sadnju biljkš,.
Zatim sliedi (str. 11 —15) kratko poglavje o svrbi, nažinu i količini pokusa. U najhitnijem
sadržaju (str. 16—53) razpravlja pisac o posljedku pokusa. Ovi pokusi sabrani
su u đvijuh pregleđnih skrižaljkah i to:


1. Izkaz o poginulih biljkah u različitoj dobi godine izvedenih gojitba tečajem
vremena sadnje i sliededih godina. U toj skrižaljki nabrajaju se krunovine, okružja,
šumski posjednici, pokušatelji i motrioci, morska visina pokušališta, starost biljkž, doba
ustrojenja pokušališta, postotak uginulih (propalih) biljkS počam od mjeseca svibnja dalje.
2. Uspjeh rastenja u razno doba godine presadjenih biljka nakon sađjenja slieđećih
godina.
K ovoj skrižaljki pripada skrižaljka I., u kojoj se tečaj rastenja smreke i bora
grafički prikazuje.
Poslie ovih skrižaljka dolazi obširno i zanimivo razlaganje o posljedku, koji je
sa pokusi sadnje postignut.
Na str. 54—71 tumači pisac motrec´e pojave. Pisac je naime zaista opravdanog
mnienja, da kod ovakovih pokusa glede prikladnosti dobe za sadnju djeluju mnogi »ad
pospješujući, sad pako zapriečujuči uplivi. Prema tomu nastoji pisac, da motreče pojave
na dvojaki način razjasni, te razpravlja :


1. 0 razvojnom postupku smrekovih i borovih biljčica za dobe razstenja obzirom
na zaprieke, koje mogu biti kod presadjivanja u različitom vremenu.
2. 0 uplivu meteorologičkih faktora na uspjeh u različito doba izvedenih sadnja.
Posljedke velikim trudom izvedenih pokusa objelodanjuje pisac na str. 71. i 72,
u
osam točaka.
Iz pokusa razabire se ovo :


1. Gubitak na biljkah raznih mjesečnih sadnja raste u godini sime
sadnje u naših širinah od mjeseca travnja do mjeseca srpnja ili kolovoza u
stalnih krivuljah, dočim pada počam od listopada .
2. Gubitak na biljkah kod pojedinih mjesečnih sadnja u drugo j godin i je
veći kod proljetne sadnje, nego što je kod jesenjske sadnje. Tako ona krivulja
kod smreke, koja se je u prvoj godini od travnja do kolovoza znatno digla, pada u
drugoj godini, dočim kod bielog bora znatno raste.
3. Priras t biljka, sadjenih u raznih mjesecih, u drugo j je godini tim
manji, čim je sadnja ranije pređuzeta.
Taj manjak je veoma znatan, ter u praksi obzira vrieđan.
4 Ogoje (kulture) će uspjeti samo onda, ako su biljke najkasnije do konca mje


seca kolovoza ili do polovice rujna posadjene.


5. Kasnom sadnjom u proljeću ili u jeseni zakržljavi korienje
biljk a tako, da se tim učini biljkam ne naknadiva šteta.
6. Sadnja u jeseni neka se posve obustavi, jer ne ima nikakove prednosti
napram proljetnoj sadnji.
I na vlažnom (vugljivom) tlu obaviti ćemo sadnju u proljeću većim probitkom,
nego u jeseni. U slučaju da se sadnja u proljeću dovršiti nebi mogla, biti će probitačnije,
da sadnju produljimo kroz cieli svibanj, a u slučaju, da nebi vrieme ni to
dopustilo, bolje je, da se sadnja odgodi na drugo proljeće, jer je gubitak kod sadnje
u jeseni uviek veći. Naknadni popravci sadnje neka se obave takodjer u slieđećemu
proljeću.


7. Najbolje je vrieme za sadnju bora i smreke proljeće i to dva tjedna poslie
iz boj a, dočim bieli bor produljenje sadnje poslie izboja slabije podnaša.