DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 205 —


8. Bieli bor neka se u n e v r i e m e ne sadi, jer je u ob6e za takovo veoma
dutljiv.
Na koncu knjige dodane su po broju 8 skrižaljka, na kojih se nalazi 30 likova,
koji predstavljaju naravite za pokus odabrane karakteristične biljke.
Ako i nije, kako i shm pisac priznaje, tim još sve izpitano, ipak se mora priznati,
da imamo u toj publikaciji za nas šumare zanimivo i važno gradivo sabrano,
pak se svakomu šumaru preporuča, da to djelo Sita.


U ostalom nadajmo se, da ce nam pokušalište u Mariabrunnu još što šta koristna
priobćiti, sto ce nam za naš praktičan r&d od koristi biti. Mi demo taj rftd pozorno
pratiti, ter dogodice priobćiti. Priobćio V. E—č—.


Sitnice.


IiUgarski izpit. U smislu naredbe visoke kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje
poslove od 2. ožujka g. 1891. broj 30.551 ex 1890. obdržavat će se dne


22. lipnj a t. g. i slieđedih dana kod ove kr. županijske oblasti izpit kandidata za
lugarsku, odnosno šumsko-tehničku pomodnu službu.
Što se ovime proglašuje time, da imađu kandidati molbe za pripust k istomu
putem nadležne oblasti do 31. svibnja 1898. podnieti ovoj županijskoj oblasti.


Molbe imađu biti obložene sliedecimi dokazali:


a) da je molitelj navršio 20 godinu;


b) da je bezprikorna ponašanja ;


c) da je svršio dobrim uspjehom nauke na pučkoj školi i


d) da je proveo dvogodišnju praksu u lugarskoj službi.


Za kandidate, koji su svršili nauke na gradjanskoj školi ili na nižjoj gimnaziji
ili realci, odnosno sve propisane naukovne tečaje na kojoj zemaljskoj ratarnici ili na
zavodu, koji je predspomenutim školam jednak, dovoljna je i jednogodišnja praksa.


Kr. županijska oblast u Belovaru.


Rad gospodarske podružnice u Gospiću oko pošumljenja. U „programu
rS,da ličke gospodarske podružnice u Gospiću", koji je program 21. studenoga 1887.
glavna skupština podružnice odobrila i prihvatila, nalazi se pod točkom VI. ovo :


„Pošumljenju vrleti i pustih polja u Lici i Krbavi — kao životnom pitanju tih
krajeva — mora podružnica obratiti osobitu pozornost. Dajudi dobar primjer, ona bi
imala postepeno na pustom ličkom polju do 100 rali pošumiti, a osiim toga podticati i
podpomagati pojedine vlastnike, da i oni pusta mjesta i goljeti pošumljuju".


Ta točka programa, koji je sastavio njezin velevriedai tajnik g. Orlid, izvadja se
malo po malo. Površina tla, koju podružnica pošumljuje, mjeri 118" 13 jutara, te se nalazi
nedaleko državne šume Jaaikovac. Oko cieloga toga komada izkopanana je graba,
koja stoji 380 for.


Površina je podieljena na 11 više manje pravilnih tabla, koje su medjusobno
uđeljene 4 metra širokimi putevi. Za sjemenište (razsadnjak) služi komad zemljišta u
šumi Jaaikovac, gdje "biljke ostaju jednu godinu, a tad se presadjujn na odredjeno
zemljište.


Da se vidi, što je do sad učinjeno glede pošumljenja ovoga komada vristinc, navesti
demo njeke podatke. Godine 1889. pošumljena su crni m i bieli m boro m
2-25 jutara. Godine 1890. zasadjeno je hrastovim žirom 9´37 jutara. Ovdje nam je
spomenuti, da hrast na onom tlu slabo napreduje, jer je dolnja naslaga tla šljunkovita.
Borici napreduju divno, osobito bieli .


Godine 1891. pošumljeno je bieli m borom 3"61, a crni m 1´88 jutara površine.
Godine 1892. pošumljena je površina od 21´10 jutara crni m borom. Tečajem
ovoga proljeća biti de od prilike 14 jutara pošumljeno. Po tom de biti u 5 godina 52´21
jutara pošumljeno.