DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 205 — 8. Bieli bor neka se u n e v r i e m e ne sadi, jer je u ob6e za takovo veoma dutljiv. Na koncu knjige dodane su po broju 8 skrižaljka, na kojih se nalazi 30 likova, koji predstavljaju naravite za pokus odabrane karakteristične biljke. Ako i nije, kako i shm pisac priznaje, tim još sve izpitano, ipak se mora priznati, da imamo u toj publikaciji za nas šumare zanimivo i važno gradivo sabrano, pak se svakomu šumaru preporuča, da to djelo Sita. U ostalom nadajmo se, da ce nam pokušalište u Mariabrunnu još što šta koristna priobćiti, sto ce nam za naš praktičan r&d od koristi biti. Mi demo taj rftd pozorno pratiti, ter dogodice priobćiti. Priobćio V. E—č—. Sitnice. IiUgarski izpit. U smislu naredbe visoke kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 2. ožujka g. 1891. broj 30.551 ex 1890. obdržavat će se dne 22. lipnj a t. g. i slieđedih dana kod ove kr. županijske oblasti izpit kandidata za lugarsku, odnosno šumsko-tehničku pomodnu službu. Što se ovime proglašuje time, da imađu kandidati molbe za pripust k istomu putem nadležne oblasti do 31. svibnja 1898. podnieti ovoj županijskoj oblasti. Molbe imađu biti obložene sliedecimi dokazali: a) da je molitelj navršio 20 godinu; b) da je bezprikorna ponašanja ; c) da je svršio dobrim uspjehom nauke na pučkoj školi i d) da je proveo dvogodišnju praksu u lugarskoj službi. Za kandidate, koji su svršili nauke na gradjanskoj školi ili na nižjoj gimnaziji ili realci, odnosno sve propisane naukovne tečaje na kojoj zemaljskoj ratarnici ili na zavodu, koji je predspomenutim školam jednak, dovoljna je i jednogodišnja praksa. Kr. županijska oblast u Belovaru. Rad gospodarske podružnice u Gospiću oko pošumljenja. U „programu rS,da ličke gospodarske podružnice u Gospiću", koji je program 21. studenoga 1887. glavna skupština podružnice odobrila i prihvatila, nalazi se pod točkom VI. ovo : „Pošumljenju vrleti i pustih polja u Lici i Krbavi — kao životnom pitanju tih krajeva — mora podružnica obratiti osobitu pozornost. Dajudi dobar primjer, ona bi imala postepeno na pustom ličkom polju do 100 rali pošumiti, a osiim toga podticati i podpomagati pojedine vlastnike, da i oni pusta mjesta i goljeti pošumljuju". Ta točka programa, koji je sastavio njezin velevriedai tajnik g. Orlid, izvadja se malo po malo. Površina tla, koju podružnica pošumljuje, mjeri 118" 13 jutara, te se nalazi nedaleko državne šume Jaaikovac. Oko cieloga toga komada izkopanana je graba, koja stoji 380 for. Površina je podieljena na 11 više manje pravilnih tabla, koje su medjusobno uđeljene 4 metra širokimi putevi. Za sjemenište (razsadnjak) služi komad zemljišta u šumi Jaaikovac, gdje "biljke ostaju jednu godinu, a tad se presadjujn na odredjeno zemljište. Da se vidi, što je do sad učinjeno glede pošumljenja ovoga komada vristinc, navesti demo njeke podatke. Godine 1889. pošumljena su crni m i bieli m boro m 2-25 jutara. Godine 1890. zasadjeno je hrastovim žirom 9´37 jutara. Ovdje nam je spomenuti, da hrast na onom tlu slabo napreduje, jer je dolnja naslaga tla šljunkovita. Borici napreduju divno, osobito bieli . Godine 1891. pošumljeno je bieli m borom 3"61, a crni m 1´88 jutara površine. Godine 1892. pošumljena je površina od 21´10 jutara crni m borom. Tečajem ovoga proljeća biti de od prilike 14 jutara pošumljeno. Po tom de biti u 5 godina 52´21 jutara pošumljeno. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 206 — Iz sjemeništa đobivalie biljke jake su, a žilje je osobito dobro razvijeno. Izkapanje, prenos i zasađjivanje biljka biva vrlo oprezno, a radnici su pri poslu dosta vješti i okretni. Razmak medju redovima iznosi 1—1*25 metara. Razmak biljkž, u redovima jest 0´80—1 metar. Dok su biljke još nježne, znštic´uje ih od žege bujadina (paprat), koja na vrištini bujno raste. Čitava površina pošumiti će se za pet godina. Dosađanji troškovi pokriveni su iz svote, koju je podružnici doznačila visoka kr. zemaljska vlada, a u iznosu od 750 for. Obdina gospićka dala je prošle godine 100 for. Sve radnje rukovodi kr. županijski nadšumar, g. Slavoljub Koziak, koji ne žali truda, samo da uspjeh što ljepši bude. Imali smo prilike razgledati taj šumski vrt, pa ne možemo, a da ne iztaknemo, kako smo bili iznenađjeni uspjehom, koji je postignut pod upravom i uputom g. Koziaka. Podružnica 6e u roku od 10 godina pošumiti 111-50 jutara (3´63 jutara odpadaju na puteve); a pošumiti ie se podporama, koje visoka kr. zemaljska vlada istoj podružnici dobrostivo podjeljuje. Budud je onaj komad obdinski pašnjak, to de šuma, koja se podigne, biti vlastničtvo obdine gospićke. Toliko u kratko o rSdu gospidke gospodarske podružnice glede pošumljenja.* Ivan Devčid, ravnajudi učitelj. Obaranje stabala sa munjevinom. Tehnički zavod Rich. Bayera u Berlin^ priobduje, da se je kušalo sa munjevinom obarati stabla. U tu svrhu rabi se tanka žic^i od kovine, koja se nategne medju oba pola (skrajuika) elementa. Cim takav elemenat počme djelovati, užari se i žica trajno, a čim je ova tanja, tim se ona jače zažari. Da se debela žica užari (usja), treba tomu jačih elemenata, Pokusima dokazano je, da se može stablo s takovom vrlo užarenom žicom ođ platine presjedi isto onako, kako se presječe sapun sa hladnom žicom. U ostalom nepresječe se stablo takovom užarenom žicom baš tako lako kao sapun, ali svakako laglje, nego sa svakom pilom (tasterom), a pri tom ne ima piljevine. Na prerezini takovog žicom presiecanog stabla opaža se samo mala prljotina (pouglenjena površina), koja ni malo lošo neupliviše na dugotrajnost drva. Ovakav postupak uveden je opetovano u velike za obaranje stabala i to tako, da se stablo do jedn e petin e svog obsega presječe munjevnom žicom, dočim se onda na običan način konačno obori. Žica se u tu svrhu utisne na povraz (biigel) sa isoliranimi ručkami, te se onda napred potiskuje u drvo u toliko, u koliko je ono pred žicom izpaljeno. S ovako užarenom žicom može se stablo oboriti za četvrt sata, dočim bi trebali bar dva sata, da ga prepilimo ili presječemo, a pri tom ne demo izgubiti ništa na drvu, jer ne ima nikakovih odpadaka, kao što jih ima kod pilenja i sjedenja stabala sa sjekirom ili pilom. Ovaj način obaranja preporuča se osobito u onom slučaju, ako imamo obarati skupociena i riedka stabla, od kojih moramo drvo štediti, da ne ide utaman po zlu. Kakovih ima sredstva, da se zaprieči izpueanje bukovih građljikaP Prof. dr. Hess priobduje u ,Allgemeine Forst- und Jagdzeitung* za mjesec travanj t. g. sliedede: Izpueanje stabala ili kusova u Sumi neda se posve zapriečiti, a imenito ne kod bukovih stabala, ali se ipak može isto bar ponješto ublažiti s takovimi sredstvi, koja uplivaju na drvo, da se polagano i neprestano suši, U tu svrhu rabe se manjim ili većim uspjehom sliededa prokušana sredstva : * Molimo čestitog g. pisca, da nam prigođice priohći uspjeh pošumljenja, koje izvađja gospićka podružnica, jer je potrebito đa znamo, koja će vrst biljka u onih pređjelih bolje uspievati. Uredničtvo. ^ |