DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 207 — 1. Ostavljanje trakova kore na deblu (trupcu). Na trupcu ostave se naime s oba kraja za šaku široki trakovi kore. Ovo sredstvo nije još prokušano na bukovih trupcih, ali se to sredstvo proti izpucanju jelovih i omorikovih trupaca uspjehom rabiti može i to onda, kad se takova stabla obore u soku i onda ogule. 2. Neznatno prepruganje zimskog drva u zavojke, kako to čine kolari na bukovih, brezovih i jasenovih motkah. 3. Spravljanje debala ili trupaca pod vodom odmah peslie obaranja. Ovo sredstvo dobro djeluje na cievi za vodovod, ako se ne namjeravaju odmah bušiti upotrebiti. 4. Zabijanje spona (žabica, klanfa) u obliku S na moždalj (Selo) građljike. Ovim sredstvom zaprieči se dalnje izpucanje već nalazećih se puklosina. Cesto biva, da se blizu takovih spona na bukovih trupcih nalaze male puklosine, ali te sitne puklosine nisu od nikakovog upliva. Zanimivo bilo bi, ako bi se takovi pokusi učinili na trupcih od različite debljine i starosti. 5. Ličenj e (mazanje) moždalj a na osoju (na sunčanoj strani) sa katranom ili drugim Ijepivom u onaj čas, kad se počme drvo sušiti. Na katran mora se priliepiti jak papir. Ako ima trupac ili deblo dugo ležati u šumi, onda se mora moždalj opetovano katranom namazati i gore papir priliepiti. 6. Pribijanje trakova kore na oba moždalja trupca. 7. Biala preporučio je u „Osterr. Forstzeitung" (god. 1885. str. 2), da treba bukova stabla obarati ili posjeći u zimi i oborena stabla ostaviti skupa sa granjem do izlistanja, jer da se tim zaprieči izpucanje drveta. Osim toga imaju se moždalji debla pokriti, a uzduž debla kora na pruge odstraniti. 8. Po Weisu (Chronik od god. 1886., str 52) može se bukovo drvo sačuvati od izpucanja, ako se takova stabla obaraju u mjesecu siečnju i veljači po liepom vremenu i onda odmah izrade na piljenice. Ovakove piljenice treba pomnjivo na prikladne podnožke poslagati i na gusto uvitlati. IiUgari samouci i pisarnieko poslovanje lugarft. Ođkad je zadobila snagu naredba kr, zemaljske vlade od 2. ožujka 1891. broj 30551. ex 1890. glede državnih izpita lugar&, dužni su kandidati dokazati veće predznanje, nego do sad, a temeljna načela šumarske struke moraju lugari dobro da prouče, ako žele taj izpit položiti. Dosta znatni napredak pokazuje se već u tome, što se sada od dotičnog kandidata traži, da je barem pučku školu dobrim uspjehom svršio. Dogadjalo bo se prije, da su k izpitu pripuštani bili i takovi lugari, koji u obće nisu nikakovih škola polazili, već se kao samouci naučili nješto pisati i čitati. Očito je, da uz takovo osoblje šumarska struka nebi mogla napredovati, jer su valjano naobraženi lugari temelj racionalnom šumarstvu. Nije dovoljno, da lugar znade samo prijavnicu dobro napraviti, nego on mora, negledeo na ostalo njegovo strukovno znanje, biti u pisanju toliko vješt, da razgovjetno i bez znatnih slovničkih pogriešaka predlaže različita izvješća predpostavljenoj šumariji ; nadalje da dobro shvaća naloge i naredbe viših oblasti. Riedki su pako samouci, koji tome zahtjevu udovoljavaju, pa je stoga upravitelju šumarije prava pokora, kada mora neprestano ovakovo osoblje upućivati i podučavati. Ako se bude gore spomenuta naredba točno i strogo vršila, onda se možemo nadati u buduće znatnom napredku glede naobrazbe lugara. Da vidimo sada, kako provađjaju lugari svoje pisarničke poslove. Po postojećih propisih ima službena knjiga služiti lugaru za sve njegove pisarničke poslove. Osim nje on nevođi nikakovog drugog zapisnika. U nju unašaju se sve prijave, izvješća, nalozi, naredbe i t. d. |