DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 215 —


2. Tko primi na sebe taj posao, ima pravo bezplatnog dopisivanja (kao
meteorologijska postaja) sa ovim opservatorijem, samo ima označiti to na kuverti
onako, kako je na priloženim dopisnicama označeno.
3. Svaki dan, koji se čuje grmljavina ma i jednom, ubilježi se na dopisnici.
U najgornjem redku dopisnici napiše se ime mjesta, u kojem stanuje motritelj,
a u slijedećim redcima odgovor na označena pitanja.
4. Jakost grmljavine kao što i kiše i tuče bilježi se sa znakovima 1, 2
ili 3: 1 kada samo jednom ili samo nekoliko puta slabo zagrmi, 2 kod srednje
jakosti, a 3 kada dugo vremena i jako grmi. To vrijedi za kišu i tuču. Hoće li
motritelj da označi jedan od tih brojeva, podbriše ga ili prekriži ostale.
5. Računa se, da je nevrijeme s grmljavinom daleko, kada treba najmanje
deset sekunda izmedju bljeska i grmljavine. Tko ne ima na svojoj uri kazala
za sekunde, neka se primi za bilo (Puls) i neka broji 11 udaraca bila za 10
sekunda. Ako barem jednom prodje manje od 10 sekunda izmedju bljeska i
grmljavine, onda se računa, da je nevrijeme blizu. Da li je blizu ili daleko, podbriše
se na dopisnici. Kod »Došla od . ... " ili samo „od . . . ." označi se strana
svieta, na kojoj su se oblaci počeli dizati.
Kod „prešla nad glavom ili na . . . ." označi se strana svijeta, na kojoj je
nevrijeme prestalo ili prošlo. Ako je prešlo baš nad glavom motritelja, onda ne
treba ubilježiti ništa. Strane svieta se bilježe kraticama: S sjever, SI sjeveroistok,
I istok, JI jugoistok, J jug, JZ jugozapad, Z zapad, SZ sjeverozapad.
Umoljava se, da se bilježe uvijek ovi znakovi, a ne internacionalni znakovi.


6. Umoljava se, da se označi vrijeme, kada je put zagrmilo ili kada je
počela padati kiša ili tuča po mogućnosti na jednu minutu točno. Svaki si motritelj
može naravnati uru na bližnjoj željezničkoj ili telegrafijskoj postaji. Kratice
„Prp." i aPp." znače prije podne i poslije podne. Kada je prestala kiša,
neka se ubilježi bar na četvrt sata točno.
7 Umoljava se, da se označi takodjer, od kuda je puhao vjetar prije
grmljavine, za najjače grmljavine i poslije grmljavine.


8. Cesto se opaža bljeskanje bez grmljavine. Neka se označi od kada do
kada je bljeskalo i na kojoj strani svijeta, te da li je bljeskalo slabo, srednje
ili jako. Ako kod toga ma i samo jedan put zagrmi, računa se kao daleka
grmljavina. ,
9. Ako grom udari, neka se označi u što je udario, osobito da li je udarena
sgrada imala gromovod. Ako je udario u drvo, kakvo je drvo?
10. Koje je boje bio grom: biele ili modrušate, crvene ili žute. Bijeli i
modrušasti su obično pogibeljni, jer ubijaju i upaljuju, a crveni i žuti nisu
opasni.
11. U opasci se može označiti osobita kakva šteta, poplava ili prolom
oblaka, veličina zrna tuče, svjetlo Sv. Elma i t. d. Često se opažaju uz grmljavinu
i vijori (Wasserhosen, Windhosen), koji znaju kad i kad počiniti velike
štete. Neka se pazi osobito, kako se spuštaju na zemlju ili dižu, kakva su
oblika, da li nose u vis kakve predmete, i kojim se smjerom vije prašina ili