DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1893 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 216 — sam vijor. Smjer se vijanja odredi taiio, da si pomislimo, da smo baš nad njim pa da gledamo, da li se vrti onako, kako se pomiče kazalo naše ure (desno), ili protivnim smjerom (lijevo). Ako vjetar ili vijor sruši kakvo drvo ili odnese krov, neka se označi, na koju je stranu palo drvo, ili na koju stranu su odletili komadi krova.* 12. Imade li motritelj da javi štogod osobito važna, neka to dobro podbriše. 13. Kada motritelj ne ima dopisnica više od pet, neka napiše na dopisnici i dobro podbriše: „Trebam karata". 14. Ako metritelj kamo otputuje, neka si nadje zamjenika i neka mu preda naputak sa nekoliko karata. Ako grmi po noći, neka se ne propusti´ popitati se kod koje osobe, koja je čula grmiti. Ako se nezna točno vrijeme, kada je grmilo, označi se barem »prije podne" ili „poslije podne". Napokon se umoljava motritelj, da ubilježi i javi svaki potres, da označi dan, sat i minutu potresa, kojim je pravcem išao (n. pr. od I—Z ili od S—J, SI—JZ), koliko je sekunda trajao, da li je bio jak ili slab, da li se je čula tutnjava prije ili poslije potresa, te druge pojave, n. pr. da li su se tresli prozori, pokućstvo, da li su se rušili dimnjaci ili što drugo. Sve te pojave neka ubilježi po onom, kako ih je sam osjetio ili shvatio ih kako ih je od drugih čuo. 16. Dopisnice su proračunane na dva nevremena u istom danu. Grmi li samo jednom, ostavi se druga strana prazna. Grmi li više od dva puta, uzme se još jedna dopisnica. Računa se, da grmi po drugi put, kada prodje barem jedan sat od kad je prestalo grmiti, do kad počne opet. 17. Umoljava se napokon stvatko, da si prepiše svaku dopisnicu za sebe na komad papira, pa da si pridrži taj prepis, jer se može dogoditi, da se dopisnica izgubi. Ako se odazove dovoljan broj motritelja, nastojati će ovaj opservatorij, da svaki motritelj dobije knjižicu, u koju će moči prepisivati dopisnice. Od eventualnih publikacija o grmljavini dobit će svaki motritelj po jedan otisak.** A. Mohorovičić. * Tko može, neka napravi skicu takova vijora, jer je i loša skica žeste bolja, nego li dobar opis. ** Poznato je, te bi suvišno bilo ovdje pobliže razpređati, da šumar kao gojitelj Suma mora dobro proučiti prirodoslovne nauke, imenito nauku o poznavanju t 1 a i podnebja . Šumarska znanost postala je upravo takovom s toga, što se osniva na podlozi prirodoslovne i matematičke nauke. S toga molimo p. n. gg. članove našega šumarskoga đružtva, da se potrebitim marom odazovu gornjem pozivu veleuč. g. prof. Mohorovičića, e da i mi šumari đoprinesemo po koje zrnce, da nam domače knjižtvo i u prirodoslovnih naucih ne zaostane. To smo upravo dužni učiniti, jer bi bila i sramota i griehota, da ne poznamo klimatičke odnošaje u vlastitoj domovini, jer takove odnošaje moramo poznavati, ako želimo, da nam ne bude naše nastojanje oko gojenja šuraS jalovo. Uredničtvo. Uređničtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak C. Albrechta. |