DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 227 — crtom. Pokrilje valjkasto, piknjasto prugasto; pruge s početka i sa strane slabije, jace prema kraju pokrilja. Pokrilje valjkasto, piknjasto prugasto; pruge s početka i sa strane slabije, jače prema kraju pokrilja. Pokrije na zadki vlasato. Duljina: 4—5 mm. Živi i razvija se izključivo samo na debelokorom borovom panju (Pinus sylvestris, maritime, strobus). Voli samo svježe panjeve, pune smole. Proti smoli ga štiti dlakavo tielo. Kod jačih panjeva nalazimo ga često u korienju, koje je već u zemlji utisnuto. Njegovi prohodi nedotiču se bielike, težko ih je pod korom razpoznati osobito kad dolazi u družtvu sa drugimi likari, koji se u korienu legu, kao što su ater, opacus, attenatus, linearis i piniperda. Izletne rupe ili se ne opažavaju ili jih nalazimo samo u veoma malenom broju. Prohodi ličinka su simo tamo izpremješani, nalaze se u kori i liku, te su puni vrtočine. Ne riedko imadu ovi prohodi izgled jelenjih rogova (Eichhoff). Bušotine su obično velike, te se često vidi na kori kod bušotine smola i vrtočina.* Generacija je kod ligniperde dvostruka (Eichhoff). Ratzeburg uzima, da mu je generacija jednostavna, dočim Altum tvrdi, da imade dvogodišnju generaciju (!). Akoprem je potrebito kod tako različitih tvrdnja još potanje iztraživanje, to ipak možemo priličnom sigurnošću tvrditi, da mu je generacija dvostruka. Proljetni mu je let u mjesecu travnju. Iz ovog se razvije prva generacija, koje kukci lete u lipnju, srpnju ili kolovozu. Iz ovih se opet razvije druga generacija kukaca, koji kao takovi prezimiše na rodnih mjestih. Pošto ligniperda dolazi samo na friško posječenih panjevih, te s razloga, što vrlo riedko napada na mlade boriće, to se niti nebroji medju osobito škodljive podkornjake. (Nastavit de se). Razmatranja o dobi šumskog drveća u raznih periodah njegovoga živovanja. Piše Josip Ettinger. U „Šum. listu" bila su više put priobćena izvješća o dobi drveća t. j . koju starost mogu drveća postići u raznih predjelih i zemaljah, dok svoju životnu snagu izgube. Nakanio sam i ja u tom pitanju koju reći. Da uzmognemo pronaći starost njekog stabla, poznata su nam u tu svrhu dva prastara načina. Prvi način zove se anatomički i osniva se na tom, da se iz stalne osobitnosti u sustavu njekog stabla starost pronadje, a to biva po godišnjih prirastih drva na stablu prerezanog trupca. Drugi način zove se morphologički i sastoji se u tom, da se iz odnošajih rastenja — imenito iz onih redom sliedećih stalnih osovina — doba pronaći može, a to biva olično na smrekovom prešljenastom drveću. * Ne iraa se ipak zamieniti sa stalnimi i karakterističnimi gruđami smole kod velikog omorikovog likara (Denđrotonus micans). Op. pisca. |