DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 227 —


crtom. Pokrilje valjkasto, piknjasto prugasto; pruge s početka i sa strane slabije,
jace prema kraju pokrilja. Pokrilje valjkasto, piknjasto prugasto; pruge
s početka i sa strane slabije, jače prema kraju pokrilja. Pokrije na zadki vlasato.


Duljina: 4—5 mm.


Živi i razvija se izključivo samo na debelokorom borovom panju (Pinus
sylvestris, maritime, strobus). Voli samo svježe panjeve, pune smole. Proti
smoli ga štiti dlakavo tielo. Kod jačih panjeva nalazimo ga često u korienju,
koje je već u zemlji utisnuto. Njegovi prohodi nedotiču se bielike, težko ih je
pod korom razpoznati osobito kad dolazi u družtvu sa drugimi likari, koji se u
korienu legu, kao što su ater, opacus, attenatus, linearis i piniperda. Izletne
rupe ili se ne opažavaju ili jih nalazimo samo u veoma malenom broju. Prohodi
ličinka su simo tamo izpremješani, nalaze se u kori i liku, te su puni vrtočine.
Ne riedko imadu ovi prohodi izgled jelenjih rogova (Eichhoff). Bušotine su
obično velike, te se često vidi na kori kod bušotine smola i vrtočina.*


Generacija je kod ligniperde dvostruka (Eichhoff). Ratzeburg uzima, da
mu je generacija jednostavna, dočim Altum tvrdi, da imade dvogodišnju generaciju
(!). Akoprem je potrebito kod tako različitih tvrdnja još potanje iztraživanje,
to ipak možemo priličnom sigurnošću tvrditi, da mu je generacija dvostruka.


Proljetni mu je let u mjesecu travnju. Iz ovog se razvije prva generacija,
koje kukci lete u lipnju, srpnju ili kolovozu. Iz ovih se opet razvije druga generacija
kukaca, koji kao takovi prezimiše na rodnih mjestih.


Pošto ligniperda dolazi samo na friško posječenih panjevih, te s razloga, što vrlo
riedko napada na mlade boriće, to se niti nebroji medju osobito škodljive podkornjake.
(Nastavit de se).


Razmatranja o dobi šumskog drveća u raznih periodah njegovoga
živovanja.


Piše Josip Ettinger.
U „Šum. listu" bila su više put priobćena izvješća o dobi drveća t. j .
koju starost mogu drveća postići u raznih predjelih i zemaljah, dok svoju životnu
snagu izgube.
Nakanio sam i ja u tom pitanju koju reći.
Da uzmognemo pronaći starost njekog stabla, poznata su nam u tu svrhu
dva prastara načina. Prvi način zove se anatomički i osniva se na tom, da se
iz stalne osobitnosti u sustavu njekog stabla starost pronadje, a to biva po
godišnjih prirastih drva na stablu prerezanog trupca.
Drugi način zove se morphologički i sastoji se u tom, da se iz odnošajih
rastenja — imenito iz onih redom sliedećih stalnih osovina — doba pronaći može,
a to biva olično na smrekovom prešljenastom drveću.


* Ne iraa se ipak zamieniti sa stalnimi i karakterističnimi gruđami smole kod velikog
omorikovog likara (Denđrotonus micans). Op. pisca.


ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 228 —


Treći način, o kojemu nakanih ovdje razpravljati, osniva se na temelju
dobe, u kojoj stablo prvi put plodom počne roditi, dakle u dobi, u kojoj je
stablo kadro da se sjemenom razpl di. Po ovom trećem načinu možemo pronaći,
n kojoj dobi drveća razne vrsti najveći prirast na drvu postizavaju; nadalje
u kojoj dobi može se srčina debla zdrava uzdržati, da se od debla najveća
tehnička poraba očekivati može i napokon, koju starost mogu drveća postići
sve do onog časa, do kojega životnu snagu izgube. U tu svrhu sastavio
sam ključ iz brojka 3, 5 i 10, a način iztraživanja prvom plodonosnom dobora
zvati ćemo iztraživanjem po bračnoj dobi (sponsiologični način).


Prije, nego što kanim ovaj način razjasniti, primjećujem, da stabla nizkog
uzrasta i razgranjene krošnje kao i ona, koja osamce po Uvađah i po pašnjacih
rastu, mogu mnogo veću starost postići, nego stabla visokoga rasta, koja su u
sklopu šume uzrasla. Isto tako rode prije plodom ona stabla, koja su na dobrom
tlu porasla, nego ona na lošom tlu, a to biva i kod stabala, koja su u prvoj mladosti
presadjivana, jer rode prije plodom, nego ona, koja su stalno na jednom
mjestu iz sjemena ponikla.


Obzirom na gornje činjenice iztraživao sam ona drveća, koja su iz sjemena
porasla i kojim tlo i položaj za rastnje odgovara Za pobliže razjašnjenje
onoga, što rekosmo, uzeti ćemo primjerice voćku breskvu, od koje znamo iz
izkustva, da običaje na prikladnom tlu i položaju već u trećoj godini plodom
roditi, a po tom je dakle ona bračnu svoju dobu postigla, jer je kadra svoj
rod vlastitim sjemenom razploditi.


Ako njezinu prvu plodonosnu dobu brojkom 3 pomnožimo, onda ćemo dobiti
brojku 9, koja nam pokazuje, da je najveći prirast na drvu postigla. Ako
pomnožimo opet prvu plodonosnu dobu (3) sa brojkom 5, onda ćemo dobiti
brojku 15, a ta nam pokazuje, da će se u drvu od breskve njezina srčina do
te dobe zdrava uzdržati. Napokon ako pomnožimo opet prvu plodonosnu dobu


(3) sa brojkom 10, onda ćemo dobiti brojku 30, a to znači, da će breskovo
stablo najveći životni viek u 30 godini postići i onda izginuti.
Ova metoda može nam služiti kao podloga, na temelju koje možemo saznati,
u kojemu se stadiju dobe pojedina stabla ili ciela porastlina njeke vrsti šumskog
drveća nalazi, a osim toga možemo odtud i to saznati, koju novčanu vriednost
mogu imati.


U nazočnoj skrižaljki naznačena je prva plodonosna godina raznovrstnih
šumskih drveća, a ti podatci mogu nam poslužiti za proračunavanje dobe najvećega
prirasta na drvu i t. d. Razumjeva se samo po sebi, da ima njekoličina
vrsti drveća, kao primjerice hrast, jela, lipa i t. d., koje vrsti mogu još veću
starost postići, nego što je to u skrižaljki sadržano na temelju preračunavanja
od prve plodonosne dobe.


Nu to su samo iznimke, na koje se ne smije obzir uzimati upravo tako,
kao ni kod čovjeka, koji takodjer i preko 100 godina živiti može, jer su to
riedki slučaji, koji nemogu služiti za mjerilo čovječe stanosti u obće.




ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 229 —


.n &P p* >[SJ


´P
´P
r^


73 43-°
1?:


O o


f3
o * rt 03


H t^


:i"l´^


O


c >[S1 ^ -M


H H


Vrst drveća O) H-o "^


P

>isi O > đ


-3 8


a O 03 © r


ili :^


^J Pl ho^o


Hrast lužnjak . 55 165 275 550
Hrast kitnjak . 50 150 250 500
Hrast medunac 60 180 300 600
Cer 40 120 200 400
Jela 45 135 225 450
Omorika 30 90 160 300
Bor bieli 20 GO 100 200
Bor crni 2S 78 130 260
Ariš 26 75 125 250
Bukva 50 150 260 500
Breza 14 42 70 140
Briest 30 90 150 300
Grab 20 60 100 200
Javor 22 66 110 220
Jasen 25 75 125 260
Joha 12 36 60 120
Topola 15 45 75 150
Kesten pitomi. 25 75 125 250
Kesten divlji.. 15 45 75 150
Orah 16 48 80 160
Vrba iva ... . 7 21 35 70
Lipa 24 72 120 240
Trešnja divlja 10 30 50 100




ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 230
, 0+50
rn f/l OSIIB


r^ L3 9
a


-2 >-´


u


*E ca ^ ^ o


P.
li M


^ c« a) g a4


on tSJ


bc os =a a.s


I—^.^ T3
^o o o


o ai
O) rrv 1) o
Vrst drveć ´5* =1 a^ a S ^ M


Pl ^o .^ p, .


o
P3
& 2 1=!
3 S 2.


a t°
S d o «J !>´ ?a
T 3
-.5 llil «


N P3 ^H ri^


ft ft-^"


g» 0


Jabuka divlja 24 40 80


Kruška divlja 38 60 120


Bagrem 10 80 50 100-150


Brekinja 12 36 60 120


Oskoruša .... 18 o4 90 180


10 30 50


Dren 100


48 80


Klen 16 160


45 75


Dud 15 150


24 40


Kurkovina . . . 8 80


18 30


Ljeska 6 60


21 36


Trnjina 7 70


24 40


Glog 80


Pauk.


Prirodoslovna crtica.


Mi Šumari, prolazeć skoro svaki dan po dubravah i iikarju, vidimo često
po drveću i grmlju razapete mrežice od paučine, kako š njimi vjetar amo tamo
niše i previja. Ali malo koji od nas motrio je pobliže te tanahne mrežice od
sićušnih končića zapredene, prem se ovakove mrežice na žarkom suncu sjaju i
ljeskaju, kao da su iz najtanjih končića biele svile izpredene.


Šumar, koji bi donjekle morao biti i prirodoslovac, letimice prolazi često
pokraj paučine, koja je razpeta od jedne grančice do druge; on vidi i pauka,
kako prede svoju mrežicu; kako sjedi u zasjedi ili kako se muajevitom hitrinom
hita na svoj plien, koji se je u paučinu zaletio i t. d., ali riedko koji od šu