DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 228 — Treći način, o kojemu nakanih ovdje razpravljati, osniva se na temelju dobe, u kojoj stablo prvi put plodom počne roditi, dakle u dobi, u kojoj je stablo kadro da se sjemenom razpl di. Po ovom trećem načinu možemo pronaći, n kojoj dobi drveća razne vrsti najveći prirast na drvu postizavaju; nadalje u kojoj dobi može se srčina debla zdrava uzdržati, da se od debla najveća tehnička poraba očekivati može i napokon, koju starost mogu drveća postići sve do onog časa, do kojega životnu snagu izgube. U tu svrhu sastavio sam ključ iz brojka 3, 5 i 10, a način iztraživanja prvom plodonosnom dobora zvati ćemo iztraživanjem po bračnoj dobi (sponsiologični način). Prije, nego što kanim ovaj način razjasniti, primjećujem, da stabla nizkog uzrasta i razgranjene krošnje kao i ona, koja osamce po Uvađah i po pašnjacih rastu, mogu mnogo veću starost postići, nego stabla visokoga rasta, koja su u sklopu šume uzrasla. Isto tako rode prije plodom ona stabla, koja su na dobrom tlu porasla, nego ona na lošom tlu, a to biva i kod stabala, koja su u prvoj mladosti presadjivana, jer rode prije plodom, nego ona, koja su stalno na jednom mjestu iz sjemena ponikla. Obzirom na gornje činjenice iztraživao sam ona drveća, koja su iz sjemena porasla i kojim tlo i položaj za rastnje odgovara Za pobliže razjašnjenje onoga, što rekosmo, uzeti ćemo primjerice voćku breskvu, od koje znamo iz izkustva, da običaje na prikladnom tlu i položaju već u trećoj godini plodom roditi, a po tom je dakle ona bračnu svoju dobu postigla, jer je kadra svoj rod vlastitim sjemenom razploditi. Ako njezinu prvu plodonosnu dobu brojkom 3 pomnožimo, onda ćemo dobiti brojku 9, koja nam pokazuje, da je najveći prirast na drvu postigla. Ako pomnožimo opet prvu plodonosnu dobu (3) sa brojkom 5, onda ćemo dobiti brojku 15, a ta nam pokazuje, da će se u drvu od breskve njezina srčina do te dobe zdrava uzdržati. Napokon ako pomnožimo opet prvu plodonosnu dobu (3) sa brojkom 10, onda ćemo dobiti brojku 30, a to znači, da će breskovo stablo najveći životni viek u 30 godini postići i onda izginuti. Ova metoda može nam služiti kao podloga, na temelju koje možemo saznati, u kojemu se stadiju dobe pojedina stabla ili ciela porastlina njeke vrsti šumskog drveća nalazi, a osim toga možemo odtud i to saznati, koju novčanu vriednost mogu imati. U nazočnoj skrižaljki naznačena je prva plodonosna godina raznovrstnih šumskih drveća, a ti podatci mogu nam poslužiti za proračunavanje dobe najvećega prirasta na drvu i t. d. Razumjeva se samo po sebi, da ima njekoličina vrsti drveća, kao primjerice hrast, jela, lipa i t. d., koje vrsti mogu još veću starost postići, nego što je to u skrižaljki sadržano na temelju preračunavanja od prve plodonosne dobe. Nu to su samo iznimke, na koje se ne smije obzir uzimati upravo tako, kao ni kod čovjeka, koji takodjer i preko 100 godina živiti može, jer su to riedki slučaji, koji nemogu služiti za mjerilo čovječe stanosti u obće. |