DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 231 — mara motri život i zanimanje te male živinice, prem bi on morao znati o životu svake i najmanje životinjice, koja u šumi i oko njega prebiva. 0 pauku ima naš narod po gdje koju poslovicu, koja se osniva upravo na prirodoslovnoj istini glede njegovog načina živovanja. U prirodopisu čitamo, da pauci žive od životinja t. j . od kukaca- I naš pauk kućar plete svoju mrežu sbog hrane, jer se u njegovu paučinu zalete razni kukci, te jih onda kao plien za svoju hranu upotrebi. Odtud su postale sliedeće narodne poslovice: „i pauk mrežu plete a za hranit se" (Daničić); „muha u paučini ostaje* (Daničić); ,u paukovoj mreži samo male muhe ostaju" (Daničić). Poznato nam je, da je pčela marljiva i radina. To se kaže i o mravu, a prirodoslovci tvrde, da je i pauk marljiv i radin, jer on neumorno po čitave sate prtde svoju mrežu, prem od njegove marljivosti i radinosti ne imamo nikakove koristi, osim što gamad uništuje. Stoga dobro kaže naš narod u poslovici: ,paučinami bogat" (Daničić), a prlspodabljajuć korist pauka sa korišću pčele i bube (svilca) veU naša poslovica: „buba svilu pređe, a ne paučinu" ili „pauk bere jied, a pčela sakuplja med" (Vuk). I zaista je tako, jer od marljivosti i radinosti pčele imamo med, dočim od marljivosti i radinosti pauka ne imamo nikakove hasne, a osim toga poznato je prirodoslovcem, da pauci imaju u sebi jieda t. i. njekakav jedak sok, a njeki i pravi otrov. Još je jedna narodna poslovica o pauku, koja se osniva na prirodoslovnoj istini 0 životu istog, a ta je: „paukom kudjelju vrag ukrade, da iz repa predju vade". Prirodopisci naime uče, da paukom iz bradavke, koja jim je od otraga, izlaze konci za predivo paučine. Tako narodne poslovice o pauku. Sad priobćujem njeke zanimive crtice iz života pauka u obliku pripovjedčice, kako ju je napisao pisac Narcis Damin o pauku zrakoplovcu (Dom i Sviet br. 1 t. g.), pošto mnijem, da će naši šumari u dokolici svojoj radje čitati zanimive crtice o pauku u obliku pripovjedčice, nego da jim se o pauku nacrta strogo znanstvena, često suhoparna razprava, koja bi uz ozbiljno ostalo gradivo u „Šum. listu" mogla umoriti duh i pamet čitaoca. Poznato je, da je i glasoviti Jules Verne pisao prirodoslovne i ine znanosti u obliku pripovjesti, pa su njegova djela te ruke nedostiziva, jer ne umaraju duh i pamet, a osim toga može jih svaki neučenjak čitati i razumjeti. Narcis Damin piše o pauku zrakoplovcu sliedeće: Koliko li nismo puta motrili za krasnih sunčanih dana, kad no povjetarce jedva Hsće na stabarju giblje, kako množina tanahnih ntti o suncu leskajući se prepliće grmlje i stabla. Pretanahne te ntti, koje samo onda opaziš, ako ti ih božje sunašce povoljno razsvietli, užeta su vitka, koje pauci prave, a preko kojih prelaze, tražeći si udobnije mjestance, da mrežu razapnu ili da — bar nekoje vrsti — nadju bolje stanište, odkuda će na lovinu vrebati. |