DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 235 — vlaCi istu, dk uz to, bar u mnogih slučajevih, uraČunajmo´i upliv na%einlji ugriJan a zraka , tad smo skoro na čistu, te se možemo umireni razstati od naših čudaka — zrakoplovaca. Pismo iz stubičkoga l u našem dičnom „Šumarskom listu" javio sam jednoč, što je u prvom početku ustrojstva stubičke kotarske šumarije učinjeno na polju šumarstva. Nakon trogodišnjeg obstanka šumarije mogu sada priobćiti, da je i ovdje ~ šumarstvo na bolje pokrenulo. Trebalo je tu mnogo truda i muke, dok si neukom seljaku dokazao, da šumar mora sa šumami upravljati. »Stubičani" misliše, da samo oni imaju šumara za kazan, jer su se kod segregacije opirali dieljenju „gore". Da je ovdje težko šumariti, može si svatko predstaviti, ako pomisli, da ima ovdje još ljudi, koji misle, da će se provedena segregacija ukinuti i njima „gora" opet povratiti. I sad se još predlažu tužbe u tom poslu. Površina. Cieli stubički kotar zaprema po katastralnoj izmjeri 56.819 rali šuma, oranica, livada i t. d. Od ove površine odpada na same šume 25.980 rali, a na ostale kulture 30.839 rali. Šuma ima u obćini: Dol. Stubica . . . 8.495 rali. Bistri 7.675 „ Bistrici 5.143 , Gor. Stubici . . . 4.667 „ Ukupno . . 25.080 rali. Od ove površine odpada više nego ^js na posjed urbarnih imovnih obćina. Tako posjeduju urbarne imovne obćine šumskog tla (šuma i obraštenih pašnjaka) u upravnoj obćini: Bistra . . 4.976 jut. 970 " Dol. Stubica 2.031 „ 648 0 " Mar. Bistrica 1.429 „ 239 D" Gor, Stubici 575 , 970 0 ° Ukupno 9.012 jut. 1.227 " a od ove površine ima jošte ne segregiranih 4.340 rali. Ako odbijemo posjed obćina od cielokupne šumske površine, onda se pokazuje, da posjed privatnika zaprema 16.978 rali, od koje površine odpada sigurno na vlasteline i veleposjednike */.5, a ostatak na seljake ratare. Gospodarstveno stanje privatnih šuma. Pošto većina posjednika sa svojimi šumami sami gospodare, to se ne može reći „da su racionalnim gospodarstvom" bar na njekim mjestima dobro uzdržane, već se samo * Ovo pismo zametnulo ae je nehotice, te ga sad priobcSujemo, a g. pisca molimo, da nas izpričs. Uređničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 236 — pripisati može težkom izvodu drva sa „Sljemeaa", trgovačkoj špekulaciji za boljom^cienom i maloj tražnji bukovog drva, te skupim transportnim sredstvima, da ima još bukovine s ovu stranu zagrebačke gore. Da svaki posjednik šume na „Sljemenu" dobije „umišljenu vriednost" za šumu, izgledalo bi naše „Sljeme" drugačije. Jedan jedini privatnik šume na ,Sljemenu", poslije provedene segregacije prodao je stablo po stablo na t. z. licitaciji, te je šumu, što no se veli „obri jao", a usljed toga kažnjen je po kr. kotarskoj oblasti globom od 200 for. i šuma stavljena pod zabranu sječe i paše. — Uslied toga podigla se je graje na dotične oblasti, ali uzalud. Da počmu svi privatnici šum^ gospodariti onako, kao u gornjem slučaju, to bi naše „Sljeme" skorom ogoljelo. Nu hvala „pravdi", ona će i druge na učiti sa šumami gospodariti. Što se tiče lužkih šumž,, tu je posve drugačije. Hrastovo drvo ima dobru cienu, dade se lako unovčiti, izraditi i iznesti, pa stoga je u ravnici i nestalo hrastovih šumž,. Dioba zadružnog posjeda, kućne razmirice i pogubne špekulacije malih trgovaca, djelovala je mnogo, da hrastovih šuma uzduž rieke Krapine nestaje. Na tlu, koje je u katastru kao šuma upisano, viditi je hrastova t. z. li vadnjaka, koji mjestimice stoje, nu i ovi se uzdržaše jedino s toga, što seljak potrebuje listinac. Jedino sbog potrebitog listinca uzdržaše se u lugovih i briežuljcih stara hrastova stabla; nu kad uslied starosti drvo obumre, a drugo se nepomladjuje — odzvoniti će u stubičkom kotaru, a po mom mnienju i u cielom Zagorju (n. pr. oko Krapine, Zlatara) hrastovoj šumi. Na ponestajanje hrastovih šumS, djeluje mnogo i napučenost ovoga kotara i dioba zadruga. Uslied diobe nastaje potreba za gradju kuća i staja, a osim toga krči se tlo, jer treba i više orače zemlje. Prema tomu ne preostaje drugo, nego posjeći hrastovo drvo za gradju kuće i štale, panjeve izkrčiti, pak zemlju obratiti za oranicu i livadu. Ovo je naravna posljedica, a to neće zapriečiti nikakav paragraf šumskoga zakona. Ako čovjek prodje selom, onda će viditi po dvorištu i livada, dapače i tik ssljačke kuće hrastovih stabala. To je očiti dokaz, da je tu bila hrastova šunaa; ni kako nipomenuh, napučenost i dioba zadruga pospiešila je, da je šume nestalo. Kućne razmirice maogo djeluju na štetu šumš,. Uslied potajne diobe sili jedan zadrugar u dio drugoga. Medjusobom se posvade, pa udri za „pedalj* zemlje po šumi. Tu se sječe ljeti i zimi, a mali trgovac se tomu smije, jer on plaća drvo kako hoće, zaajuJi, da mužek treba „penez", te da ne smije s drvima kući sbog ostalih suzadrugara. Tako sam prošle godine vidio, gdje je jedan „trgovčić" iz Zagreba kupio hrast lužnjak, koji je mjerio na panju 2 mtr. i 15 mtr. visine za 30 for. Ja |
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 237 — ga upitah, što bi on platio za talrav hrast brodskoj imovnoj obćini? .. . Kakav sam odgovor dobio, može si svatko pomisliti. Evo takovim načinom nestaje „stoljetnih dubova* u ovomu kotaru, a mislim i u drugih zagorskih kotarih. Ne samo da na seljačkom posjedu nestaje krastovih stabala, nego jih nestaje i na posjedu veleposjednika i vlastelina. Poznato je, da Zagorje ne obiluje livađami. Ako vlastelin hoće „racionalno gospodariti" treba mu stoke za rž,đ i za proizvadjanje gnoja. Uslied većeg stanja stoke treba više krme, treba više livada, a ktom u se pridruž i još i potreba novca. S toga ne preostaje drugo, nego hrastovu šumu u lugu posjeći, drva prodati, tlo pokrčiti i pretvoriti u livadu, jer ova nosi koristi svake godine, a hrastova šuma, po mnienju posjednika, niti za sto godina. U okolici Dol. i Gor. Stubice, Bistre i Mar. Bistričke bilo je liepih hrastovih šuma, a sada same livade i oranice. Ta sami „muzi" ponosom se sjećaju, da je na mjestih bilo šume kao „morja". Svim posjednikom dobro je poznata korist i ciena hrastovog drva, pak se zaoto polagano, ali sigurno hrastove šume uništuju. Jer se za pomladak istih nitk o ne brine, ne može ni priroda uslied uživanjanja paše, žirenja i kupljenja listinca svoje učiniti, ter će nadoći vrieme, da će se ljudi samo po pripoviedanju sjećati hrastovih šuma u ovomu kotaru. Malo bolje stoji sa sitnimi šumami po briežuljcih i vinorodnih priedjelih. Uslied potrebe kolja za vinograd goje se t. z. kolosjeci (kesten, grab, ljeska); te se samo kestenova stabla čuvaju radi ploda, koji u ovome kraju veliku vriednost ima. Ima seljaka, koji dobro goje svoje kestenove šume, pošto plod dobro unovčiti mogu u gradu, na sajmu i na t. zv. psošćenju. Kesten goje već i stog razloga, što rano plod nosi (za 15—20 god.). Čistih šumS, crnogorice, a ni u smjesi ne imaju privatnici. Njekoliko stabala prostog bora i jele (hojka po zagorski) naći se može porazbacano po šumah. Nu i ovih će nestati, jer će „seljaci bačvari" ova drva posve izkorieniti. Može se reći, da su već i izkorienili, pošto po jelovo drvo idu čak u „Maceljsku goru" (na medji Štajerske). Uprava i čuvanje privatnih šumž,. Svaki seljak je čuvar i šumar svoje šume. Samo ako mu nastane veliki kvar u šumi, voditi će šumara na procjenu, pak ako ima svjedoka, nastati će ciela „pravda". Svi „fiškali" imaju punu šaku posla, a uslied toga i kazneni i gradjanski sud. Poznata „pravdaška narav" Zagorca takova je, da se brat s bratom (u potajno razdieljenoj zadruzi) parbi, a osobito radi šume. Ako ne ima svjedoka, onda si sami sude, pošto jedan od drugoga krade, dok se ne sastanu, a tada je parnica gotova. Veleposjednici i vlastelini imaju svoje lugare (koji su i poljari i pudari) Isti su vrlo lošo plaćeni, a o lugarskoj dužnosti ne imaju skoro ni pojma. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 238 — Šumara ne ima ni jedno vlastelinstvo, akoprem imaju onu površinu šume, koja je označena u §. 22. š. z. dakle toliko, da bi morali držati šumara. Hvalevriedno je ovdje iztaknuti, da je vlastelinstvo Jakovlje i Bistra predalo sve svoje šume u neposrednu upravu kotarske šumarije u Dol. Stubici. Uslied toga uredjeno je lugarsko osoblje kod oba ova vlastelinstva, a uprava šumS, povjerena je u ruke šumara, iz ruku „Jagara i Biksenspannera*. Akoprem veća vlastelinstva ne imaju šumara, trebala bi ipak nastojati, da imadu bar „valjano i čestito" lugarsko osoblje, jer i ovo mnogo vriedi, ako je svojemu znanju doraslo. U ovomu kotaru ima mnogo vlastelinskih lugara, ali osim dvojice, ne ima ni jedan lugarskog izpita. Ja sam ove godine svake nedielje podučavao obć. lugare za izpit, ali vlastelinskih ni blizu u školu. Svaki se izgovara: ,kaj će to njemu". Ja sam si pako mislio: „kakva plaća, takav si i ti" znajuć, da će doći vrieme, kad ćete još tražiti, da vas tko poduči. Zaista bilo bi vrieme, da se i lugarstvo uredi, te da se vlastelini pri sile , da imaju izpitano lugarsko osoblje. Trebalo bi naročito nastojati o tom, da vlastelini udovolje §. 22. šum. zakona, jer samo ovim načinom spasile bi se od propasti šume. „Gdje ne ima strukovnjaka šumara, te gdje ovi sa šumami ne upravljaju, nestati će šuma prije ili k a š n j e. Laik pomoćju prirode može gospodariti sa šumom samo za vrieme, al i bez šumara „potrajnog* gospodarenja ne ima. Obće uredjenje privatnih šumš,. Kako seljaci gospodare, poznato je svakomu, pak neću zato „stare griehe" pretresati. Veleposjednik ne ima ni jedan gospodarstvene osnove, jer je to po njegovom mnienju suvišna stvar. Kr. kotar, oblast u Stubici pozvala je veleposjednike, da si dadu priugotoviti gospodarstvene osnove; nu ovaj poziv ostao je ^glas vapijućeg u pustinji". Kakovo je dakle gospodarstvo u privatnih šumah, može si svatko prosuditi. Svršujuć ovo pismo ne mogu nego reći: kakovo gospodartvo, takova korist, kakova sjetva, takova i žetva. G a š 0 V a c. IliIST.A.K:. Osobne viesti. Umro. Dne 8. svibnja o. g. preminuo je kr. šumar Franjo Harre r u Morovidu u njegovom službenom sjedištu nakon kratke bolesti. Isti je bio vrstan stručnjak i muž čeličnog značaja. Pokojnik rodio se je 27. kolovoza 1851. u mjestu Seletidu u češkoj kao sin vlastelinskog šumara. Veliku realku svršio je u Pragn, a šumarske nauke na |