DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 236 — pripisati može težkom izvodu drva sa „Sljemeaa", trgovačkoj špekulaciji za boljom^cienom i maloj tražnji bukovog drva, te skupim transportnim sredstvima, da ima još bukovine s ovu stranu zagrebačke gore. Da svaki posjednik šume na „Sljemenu" dobije „umišljenu vriednost" za šumu, izgledalo bi naše „Sljeme" drugačije. Jedan jedini privatnik šume na ,Sljemenu", poslije provedene segregacije prodao je stablo po stablo na t. z. licitaciji, te je šumu, što no se veli „obri jao", a usljed toga kažnjen je po kr. kotarskoj oblasti globom od 200 for. i šuma stavljena pod zabranu sječe i paše. — Uslied toga podigla se je graje na dotične oblasti, ali uzalud. Da počmu svi privatnici šum^ gospodariti onako, kao u gornjem slučaju, to bi naše „Sljeme" skorom ogoljelo. Nu hvala „pravdi", ona će i druge na učiti sa šumami gospodariti. Što se tiče lužkih šumž,, tu je posve drugačije. Hrastovo drvo ima dobru cienu, dade se lako unovčiti, izraditi i iznesti, pa stoga je u ravnici i nestalo hrastovih šumž,. Dioba zadružnog posjeda, kućne razmirice i pogubne špekulacije malih trgovaca, djelovala je mnogo, da hrastovih šuma uzduž rieke Krapine nestaje. Na tlu, koje je u katastru kao šuma upisano, viditi je hrastova t. z. li vadnjaka, koji mjestimice stoje, nu i ovi se uzdržaše jedino s toga, što seljak potrebuje listinac. Jedino sbog potrebitog listinca uzdržaše se u lugovih i briežuljcih stara hrastova stabla; nu kad uslied starosti drvo obumre, a drugo se nepomladjuje — odzvoniti će u stubičkom kotaru, a po mom mnienju i u cielom Zagorju (n. pr. oko Krapine, Zlatara) hrastovoj šumi. Na ponestajanje hrastovih šumS, djeluje mnogo i napučenost ovoga kotara i dioba zadruga. Uslied diobe nastaje potreba za gradju kuća i staja, a osim toga krči se tlo, jer treba i više orače zemlje. Prema tomu ne preostaje drugo, nego posjeći hrastovo drvo za gradju kuće i štale, panjeve izkrčiti, pak zemlju obratiti za oranicu i livadu. Ovo je naravna posljedica, a to neće zapriečiti nikakav paragraf šumskoga zakona. Ako čovjek prodje selom, onda će viditi po dvorištu i livada, dapače i tik ssljačke kuće hrastovih stabala. To je očiti dokaz, da je tu bila hrastova šunaa; ni kako nipomenuh, napučenost i dioba zadruga pospiešila je, da je šume nestalo. Kućne razmirice maogo djeluju na štetu šumš,. Uslied potajne diobe sili jedan zadrugar u dio drugoga. Medjusobom se posvade, pa udri za „pedalj* zemlje po šumi. Tu se sječe ljeti i zimi, a mali trgovac se tomu smije, jer on plaća drvo kako hoće, zaajuJi, da mužek treba „penez", te da ne smije s drvima kući sbog ostalih suzadrugara. Tako sam prošle godine vidio, gdje je jedan „trgovčić" iz Zagreba kupio hrast lužnjak, koji je mjerio na panju 2 mtr. i 15 mtr. visine za 30 for. Ja |