DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 237 — ga upitah, što bi on platio za talrav hrast brodskoj imovnoj obćini? .. . Kakav sam odgovor dobio, može si svatko pomisliti. Evo takovim načinom nestaje „stoljetnih dubova* u ovomu kotaru, a mislim i u drugih zagorskih kotarih. Ne samo da na seljačkom posjedu nestaje krastovih stabala, nego jih nestaje i na posjedu veleposjednika i vlastelina. Poznato je, da Zagorje ne obiluje livađami. Ako vlastelin hoće „racionalno gospodariti" treba mu stoke za rž,đ i za proizvadjanje gnoja. Uslied većeg stanja stoke treba više krme, treba više livada, a ktom u se pridruž i još i potreba novca. S toga ne preostaje drugo, nego hrastovu šumu u lugu posjeći, drva prodati, tlo pokrčiti i pretvoriti u livadu, jer ova nosi koristi svake godine, a hrastova šuma, po mnienju posjednika, niti za sto godina. U okolici Dol. i Gor. Stubice, Bistre i Mar. Bistričke bilo je liepih hrastovih šuma, a sada same livade i oranice. Ta sami „muzi" ponosom se sjećaju, da je na mjestih bilo šume kao „morja". Svim posjednikom dobro je poznata korist i ciena hrastovog drva, pak se zaoto polagano, ali sigurno hrastove šume uništuju. Jer se za pomladak istih nitk o ne brine, ne može ni priroda uslied uživanjanja paše, žirenja i kupljenja listinca svoje učiniti, ter će nadoći vrieme, da će se ljudi samo po pripoviedanju sjećati hrastovih šuma u ovomu kotaru. Malo bolje stoji sa sitnimi šumami po briežuljcih i vinorodnih priedjelih. Uslied potrebe kolja za vinograd goje se t. z. kolosjeci (kesten, grab, ljeska); te se samo kestenova stabla čuvaju radi ploda, koji u ovome kraju veliku vriednost ima. Ima seljaka, koji dobro goje svoje kestenove šume, pošto plod dobro unovčiti mogu u gradu, na sajmu i na t. zv. psošćenju. Kesten goje već i stog razloga, što rano plod nosi (za 15—20 god.). Čistih šumS, crnogorice, a ni u smjesi ne imaju privatnici. Njekoliko stabala prostog bora i jele (hojka po zagorski) naći se može porazbacano po šumah. Nu i ovih će nestati, jer će „seljaci bačvari" ova drva posve izkorieniti. Može se reći, da su već i izkorienili, pošto po jelovo drvo idu čak u „Maceljsku goru" (na medji Štajerske). Uprava i čuvanje privatnih šumž,. Svaki seljak je čuvar i šumar svoje šume. Samo ako mu nastane veliki kvar u šumi, voditi će šumara na procjenu, pak ako ima svjedoka, nastati će ciela „pravda". Svi „fiškali" imaju punu šaku posla, a uslied toga i kazneni i gradjanski sud. Poznata „pravdaška narav" Zagorca takova je, da se brat s bratom (u potajno razdieljenoj zadruzi) parbi, a osobito radi šume. Ako ne ima svjedoka, onda si sami sude, pošto jedan od drugoga krade, dok se ne sastanu, a tada je parnica gotova. Veleposjednici i vlastelini imaju svoje lugare (koji su i poljari i pudari) Isti su vrlo lošo plaćeni, a o lugarskoj dužnosti ne imaju skoro ni pojma. |