DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 239 gumarskom uSilištn u Biebjvodi (Weisswas8er) god. 1872., na što bude po bivžem e. kr. glavnom zapovjeđničtvi u Zagrebu kao upravnoj krajiškoj zemaljskoj oblasti mjeseca rujna iste godine imenovan c. kr. šumarskim vježbenikom i dodieljen šumarskomu odjelu istoga zapovjedničtva na sluibovanje, gdje je pod tadanjim c. kr. kapetanom HrdliSkom kao vanređno dobar risač ziatuo sudjelovao oko priugotavljanja zemljovida bivše vojne krajine za bečku izložbu. Godine 1873, bude isti u veljaSi dodieljen ambulantnom odjelu za procjenjivanje krajiških šuma, ali s tim poslom nije se dugo bavio, jer mu je ve(5 za ono vrieme zdravlje poremećeno bilo. Uslied toga morao je napornu službu taksatora napustiti, te ga na vlastitu njegovu molbu rečeno glavno vojno zapovjedništvo dođieli e. kr. šumarskom uredu u VinLovcih na službovanje, gdje mu bude povjerena uprava c. kr. šumarije u Niemcih. U jeseni god. 1874. položio je isti državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva dobrim uspjehom u Zlatnom Pragu, a malo zatim t. j . 1. prosinca 1874. imenovalo ga je glavno zapovjedničtvo c. kr. šumarom II. razreda. Za njekoliko godina bude isti promaknut šumarom I. razreda, te mu je godine 1885. u proljeću bila povjerena uprava kr. šumarije u Morovidu, gdje je svoju plemenitu dušu izdahnuo. Za njegovim gubitkom place gospodja udovica, placu za njim njegovi mnogobrojni sudrugovi, čije prijateljstvo znao si je vazda osvojiti, jer tko god je sa pokojnikom samo nekoliko puta obdio, uvjerio se je, da se u njem zrcali samo čistoda iskrenosti i onog pravog prijateljstva, koje dan danas sve redje biva. Članom šumarskoga družtva bio je on od god. 1888. Slava mu! H. Straž4k. Različite viesti. šumarska akademija u Križeveih, Predsjedničtvo hrvat, slav. šumarskog družtva u Zagrebu upravilo je na Preuzviš. gosp. bana kraljevina Hrv,, Slav. i Dalmacije glede pođignuca gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcih na šumarsk u akademiju sliededu predstavku, koja doslovce ovako glasi: „Izmedju inih zaključaka, koje je hrv. slav. šum družtvo na svojoj dne 11. i 12. rujna 1892. u gradu Varaždinu obdržanoj glavnoj skupštini stvorilo, zaključeno bje i to, neka bi se uznastojalo, da se kr. šumarsko učilište u Križevcih podigne na stupanj akademije, odnosno, da se kao poseban odjel pripoji kr. sveučilištu u Zagrebu. Udovoljujać tomu zaključku hrv. slav. šum. družtva obraća se ovim smjerno potpisano predsjedničtvo hrv. slav. šumarskoga družtva s uajponiznijom molbom, da bi blagodostojala Vaša Preuzvišenost tu vruću želju svih hrvatskih šumara u obzir uzeti i u tom pogledu onakove mjere blagonaklono poprimiti, kojima bi se željeni cilj postigao. Za tu smjernu molbu pođnaša se evo sliedece obrazloženje: Svrha gospođarsko-šumarskoga učilišta jest, da uzgoji strukovnjake, kojih je-zadada, na temelju obstojecih zakona i javnih uredaba, te izkustvom ustanovljenih pravila, kao i uzpored razvitku znanostih, riešavati zadate im zađade, i voditi opredie- Ijene im poslove u upravi gospodarstva i šumarstva, kao dapače uredjivati i voditisamostalno cielu upravu takovih budi na vlastitih posjedih, budi na onih privatnika, korporacija, obdina, zemlje, odnosno države. Za da gospodar ili šumar toj zadadi valjano i sigurno udovoljiti uzmogne, mora imati stanoviti i odgovarajudi stupanj izobrazbe i usposobljenja. Još u početku druge polovice ovog stoljeda bijaše samo po gdjekoji Hrvat, koj se je izobrazio na tudjih zavodih za gospodara ili šumara. I u našoj domovini počelo se je u to vrieme o tomu nastojati, da se discipline gospodarstva i šumarstva postave više na znanstveni temelj i da se uprava istih po stanovitih pravilih uredi i vodi. Osobito se je o tomu nastojalo glede šumarstva u bivšoj vojnoj krajini. U tom nasto |