DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 240 — janju, kao i težnji za otim, đa se i našim domadim sinovi"´´ P^""^^ prilika, đa ih se što više izobrazi za gospodare i šumare, i tako što više v-iiaprieđi gospodarstvo i šumarstvo u našoj domovini, a da se i sinovom ove zemlje, l^oji bi se gospodarstvu ili šumarstvu posvetiti želili, pribavi kruha, utemeljeno je god. 1860. gospodarsko šumarsko učilište u Križevcih. U prvom razvitku toga učilišta bila je zadaća istoj´a, da uzgoji gospodare i šumare bar za više podredjene zadaće u gospodarstvu i šuttf´rstvu. Tečajem vremena razvilo se je gospodarstvo, a naočito šumarstvo u našoj zemlji na vedi stepen, a vlastnici gospodarstva i šuma otvosiše više svoja službena mjesta onim, koji su svršili gospodarsko-šumarsko učilište u feriževcih. U takovom položaju došao je služboprimac u položaj, đa, riešava zadaće, za koje nije crpio dovoljno nauke na rečenom učilištu, jer su takove bile u preuzke granice stavljene. Tako je bilo često neprilika i po služboprimea i po službodavca, kojim neprilikam se je izbjeglo samo onda, ako je služboprimac bio osobite marljivosti i osobitog dara, te veće predizobrazbe onoj strukovnoj, nego li ju je rečeno učilište zahtjevalo tako, da je služboprimac samoukom postigao kasnije potrebiti stupanj usposobljenja. To je bila ponuka visokoj kr. zemaljskoj vladi i visokomu saboru kraljevini Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, đa se gospodarsko-šumarsko učilište preustroji tako, da «e za primanje u to učilište traži veća predizobrasba, i da se naukovna osnova razSiri. Rečeno učilište je zakonom od 21. siečnja 1877. u istinu preustrojeno. Nego, to preustrojstvo nije izvedeno u onom obsegu, kako ga u istinu potreba zahtjeva. § 9. pomenutoga zakona o preustrojstvu traži se kao uvjet, đa je onaj, koj želi biti primljen u viši odjel gospodarskoga ili šumarskoga učilišta, navršio 15. godinu, i da je dobrim uspjehom svršio 4 razreda gimnazije ili realke Dapače mogu se oni učenici, koji nedonesu svjedočbu o tom, uz naposebnu dozvolu kr. zemaljske vlade podvrći prijamnomu izpitu iz stanovitih predmeta, i ako ga polože, primljeni biti u viši odjel rečenog učilišta. To su uvjeti, uz koje gospodarsko-šumarsko učilište dan danas nemože više udovoljavati svrsi, kojoj je namienjeno. Prieka je potreba, đa se naukovna osnova na gospodarsko-šumarskom učilištu razširi, a prema tomu i veća pređizobrazba od onoga traži, koji želi takovo učilište polaziti, dakle prieka je potreba, đa se sadanje gosp .-šumar, učilište u Križevcih podigne na samostalnu akademiju ili đa se spoji „a sveučilištem u Zagrebu. Evo tomu pobližih razloga: 1. u uvodu ovog obrazloženja pomenuta zadaća gospodara i šumara; 2. položaj gospodara ili šumara u provađjanju njegove zadaće i u javnom životu ; 3. razvitak znanosti i uporaba posljedaka tog razvitka u gospodarstvu i šumarstvu ; 4. kulturna zadaća naše domovine obzirom na južne narode, naročito slavenske ; 5. uvjeti, pod kojimi se popunjuju šumarska mjesta državne šumske uprave. U uvodu spomenuo sam zadaću gospodarskog učilišta. Da onaj, koji takovo učilište svrši, uzmogne prenieti uspjehom zadaću učilišta u svoje djelovanje, treba uz stanovitu izobrazbu i potrebitu osbiljnost, izkustvo i muževnoat. Kada se traži, đa je onaj, koj se u rečeno učilište primi, navršio bar petnaestu godinu, a nauke na učilištu sluša tri godine, to većina učenika ostavlja učilište sa navršenjem 18. godine, dakle u dobi jošte nezrela mladića. Po svršenih naucih nastupa takav mladić vježbu, u kojoj mnogi samo kratko vrieme upotriebljivan bude, jer u kojekakovih okolnostih nastane potreba, đa mu se i prije reda povjeri samostalno riešavanje zadaća i vodjenje uprave u gospodarstvu ili šumarstvu. Slabog izkustva i nedovoljne osbiljnosti, mladić nemože takove zadaće potrebitom sigurnošću i uspjehom provadjati. Uslied toga trpi vlastnik gospodarstva ili šume, što je osobito zamašnijih posljedica onda, ako je vlastnik korporacija, obćina, ili država. A često se tako dogadja, đa s nedorastlosti svojim zadaćam i skm služboprimac trpi i strada. |