DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 241 — Da tako biva, nije u prilog javnomu moralu, niti je u korist pojedinca, a niti zemlje. Mlađid ođ 15 godina, koj je svršio samo nižu gimnaziju ili realku, nemože valjano probaviti, niti proučiti do samostalnog prosudjivanja obseg sadanjih nauka na reSenom učilištu, a kamo li da može uznapredovati u viših disciplinah gospodarstva ili šumarstva. Dan danas traži gospodarstvo i šumarstvo, da se u provadjanju zadaća istih i za postignuće svrhe njihove upotriebi znanost, i 6im više gospodar ili šumar u svojih zađatcih pravo znanost upotriebljuje, tim je sigurniji čim vedeg uspjeha. A- jer je dan danas znanost u veliko uznapredovala, to se tomu odgovarajuće mora razSiriti i naukovna osnova učilišta. Sađanja naukovna osnova gosp. šum. učilišta nije tomu odgovarajućeg obsega, niti je takav obseg moguć uz sadanje uvjete za primanje učenika u to učilište. Često se u praktičnom životu gospodara ili šumara dogadja, da mora riešiti po gđjekoju zadaću inžinira, graditelja, geologa itd,, a mora imati pojam i o pravnih znanostih naročito o narodnom gospodarstvu, a upućen biti u građjanski zakon i postupnik. Za da gospodar i šumar uzmogne tako valjano svoju struku proučiti i u praktičnom provadjanju iste napredovati, neobhođno je potrebito, da je valjano proučio i one predmete, na kojih se temelju i usavršuje strukovno izobraženje. Takovi predmeti jesu naročito : matematika, lučba, fizika, prirodoslovje, tloznanstvo i ruđoslovje, anatomija i phiziologija, mehanika, risanje, deskriptivno mjerstvo, lučbarska i mehanička tehnologija. Te znanosti su dan danas u veliko razvijene, te nije dostatno za proučenje istih više ono vrieme, koje je u tu svrhu joste nedavno dotjecalo. Za obćenito pouCenje tih znanosti nedotječu danas skoro ni gornje reaike, ni gimnazije sa za ista učilišta opređieljenimi naukovuimi godinami, a kamo li bi za oto dovoljne bile niže reaike ili gimnazije. Kako bi se mogao učenik niže gimnazije uputiti recimo u zasade višje matematike, lučbarske i mehaničke tehnologije, deskriptivnoga mjerstva, phiziologija i t. d., kada je u doljnoj gimnaziji ili realci učio tek prva počela i´ačunstva. lučbe, fizike, a risanja gimnazialac (pa ni onaj šestoga razreda) ništa, a realac tek nješto. Po sadanjih naukovnih osnovah za gimnazije nije ni sa 6. razredom obrađjena recimo n. pr. niža matematika. Kako dakle da se nadje diete od petnaest godina na širokom polju gorepomenutih znanosti i nauka i da ih nakon tri godine probavi i upotriebi za proučsnje svoje struke i u provadjanju svojih praktičnih strukovnih zadataka. Rad nedovoljne predizobrazbe učenika nemože ni učitelj struke obraditi istu ni u onom obsegu, kako ga sadanja naukovna osnova propisuje, jer se najviše vremena upotriebi za pomoćne nauke, od kojih se njekoji tek počela predavaju, kao na pr. matematike, mehanike, mjerstva, deskriptivne geometrije, risanja i t. đ. Tako često muči učitelj sebe i učenika, bez da može pravi uspjeh postići. Neima dakle dvojbe o tomu, da se tomu izbjeći može jedino time, da se u gospodarsko- šumarsko učilište primaju samo oni učenici, koji su svršili višu realku ili gimnaziju. Uz to je već po goreiztaknutom prieka potrieba, da se gospodarsko-šumarsko učilište podigne na akademiju. Za oto govori i ta okolnost uz prije rečeno, da dan danas izobraženi gospodar i šumar zauzimlje i zauzimati mora odlično mjesto u javnom životu. Manje ili veće štovanje drugih đoprinaša često k tomu, da djelovanje osobito javne osobe bude manjeg ili većeg uspjeha. Osim toga je zadaća našeg gospođarsko-šumarskog učilišta obzirom na položaj, čast, dostojanstvo i budućnost naše zemlje, da neuzgaja samo za ovu gospodare i šumare, nego i za susjedne zemlje, a naročito za one juga i iztoka. |