DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1893 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 242 — Za ote pako zemlje imati de naše uSilište tim veću privlaSivost. čim se na veći stupanj podigne i čim ce veću izobraženoat osiguravati. Konačno traži i ta okolnost, da se naše gospodarsko-šumarsko učilište na akademiju podigne, što državna šumska uprava u natjećajih za popunjenje šumarskili mjesta traži, da molitelj dokaže i to, da je svršio šumarske nauke na akademiji u Sčavnici ili na kojem drugom učilištu istog stepena. A da svi uvjeti za podignuče gospodarsko-šumarskoga učilišta na akademiju po stoje, neima nikakove dvojbe. Slušatelja neće manjkati. Dan danas nije više manjka na domaćih sinoviii, koji bi zauzell^-r zauzimalf mjesta u javnoj službi i javnom životu. Za sve struke javne uprave izobrazuje se dovoljno, dapače i preko potriebe domaćih sinova. Naši mladići će biti s toga prinukani, da se posvećuju ne ^timo upravi, sudstvu, svećeničtvu, vojničtvu, inžinirstvu, nego i gospodarstvu i šumarstvu. Neima dakle bojazni, da gospodarsko-šumarska akademija nebi imala dovoljno frekvetenta. A i učila nemanjka. Gospođarsko-šumarsko učilište u Križevoih posjeduje liepu sbirku učila, koja bi se uz neznatan trošak zemlje prema potrebi pomnožala, a taj trošak bi bio jošte manji, kada bi se gospođarsko-šumarsko učilište ustrojilo kao odjel sveučilišta. Konačno nije bojazni ni za profesorske sile. Dan danas imademo dovoljno izobraženih sila za pomoćne predmete, a imademo izobraženih i vrstnih sila i iz strogog gospodarstva i šumarstva, koje bi pođpuno zadaću profesora na akademiji vršiti mogle i vršile. Da li bi se gospođarsko-šumarsko učilište podiglo na samostalnu akademiju u Križeveih, ili bi se ustrojilo kao odjel sveučilišta, o tomu odlučuje za oto potrebiti trošak i ine obstojnosti, a prosuditi ove pripada visokoj kr. zemalj. vladi i visokomu saboru, kojima se što toplije preporuča, da rad čim većeg unapredjenja gospodarstva i šumarstva u našoj zemlji, te budućnosti ove kao i opravdane težnje gospodara i šumara, te cieloga naroda, podignu naše gospođarsko-šumarsko učilište na stupanj akademije, u koju bi se primali samo oni učenici, koji su svršili gornju realku ili gimnaziju i položili izpit zrelosti " Razdioba kamata od šumskih glavnica. Prigodom razdiobe kamata od šumske glavnice u urbarialnoj obćini M. dodieljeni su po obćinskom poglavarstvu u S. i parohu u D. na jedao selište, pošto je osudom kr. sudbenoga stola kao urb. suda u 0. od 12, kolovoza 1868. broj 32., potvrdjenom rješitbom kr. banskoga stola od 23. prosinca 1878. broj 8246, dopitano šume u urbar, obćini M. na jeduo selište za „župu", nadalje pošto je na temelju toga uvrštena u temeljnu knjigu urb. ovlaštenika jjžupa" kao urb. ovlaštenik na jedno selište, napokon što u urbar, obćini M. nema parok. ureda, već M. spada pod parokiju u D Usljed pritužbe urbarskog ovlaštenika ukinula je kr. kot. oblast u S. odlukom od 13. ožujka 1899. br. 882. gornju odredbu obd. poglavarstva prama §-u 3. i 4. z. čl. VL ex 1836. i naredbi c. kr. hrv.-slav. namj. vijeća br. 5320. ex 1857. s razloga, jer parohijađnomu uredu u D. ne pripada šumska kompetencija u urbar, obćini M., pošto ista ne ima samostalnoga parohijalnoga ureda, te pošto parohijalni ured u D. imađe svoju šumsku kompetenciju u urbar, obćini D. Ovu odluku ukinuo je upravni odbor u 0. rješitbom od 12. veljače 1890. broj 951. s razloga, što je glasom osuda kr. sudb. stola i kr. banskoga stola u urb. obćini M, zaista i na župu dotirana kompetencija za jedno selište, te s razloga, što urb. obdina M. spada pod parohiju u D., a prama tomu ne ima dvojbe, da paroh. uredu u D., pod čiju upravu spada urb. obdina M., pripada uživanje dosudjene kompetencije šume |