DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 295 — Čim svaku štetu nanesenu po divljaSi vlastnik lova i zakupnik platiti mora, ostaje lovstvo neunosno, dakle puki „sport", a uz to mora pojedinac za sve susjede i za tamanjenje grabežljivaca da traži; tu mu mora dobra volja izčeznuti. Nama je primjerice poznato, da brodska imovna obćina od god. 1875. strichinom truje, al od dohodka lovačkog tamo još niti spomena ne ima; tomu slično biva i kod kutjevačkog vlastelinstva, a tako će biti malko bolje i kod grofa Bombellesa, koji je posljednji podpuno svoje lovište uredio. Prepelicu, trčku, gnjetelja množiti je unosno, jer se hrane ponajpače od odpadaka, ali zec je naopaki gost u voćarstvu i vinogradarstvu; on je kadar i znatno veću štetu nanieti nego što vriedi. Medjed i kurjak grdni su neprijatelji naše koristne divljači, nu kod lisica, koje tamane i miševe nezna se pravo, da li više koriste ili prave više štete. Imade u nas slučajeva n. pr. u požežkoj županiji, gdje je svestrano god. 1888. mnogo lisica potrovano. Iza toga pojaviše se po šumah miliarde miševa, koji pojedoše bukvicu i oglodahu podmladak po branjevinah, a kada im hrane ovdje pomanjka, bilo ih je puno polje, gdje po žitaricah haračiše. Toliko držasmo spomena vriedno, da svratimo pozornost na zakone, koje priroda stvara i od kojih se niti ljudski zakoni odaljiti nebi smjeli. Žalimo veoma, što nam nije moguće donieti podpunu statistiku lovstva u Hrvatskoj i Slavoniji tečajem prošloga petgodišta. Namaknusmo težkom mukom podatke za godine 1887.—1889. Vidi sliedeće skrižaljke. Iz tih pregleda razabire se, da je u gojitbi koristne divljači najnaprednija županija varaždinska, zatim zagrebačka, onda sriemska i požežka. Zvjeradi je najviše utamanjeno u županiji virovitičkoj, onda zagrebačkoj i varaždinskoj. Medjeda je najviše utamanjeno u modruško-riečkoj, a vukova u ličko-krbavskoj županiji. Vriednost svekolike ustreljene divljači i zvjeradi u Hrvatskoj i Slavoniji iznašala je u godini 1889., raćunajuć po srednjih cienah, 92.614 for. Ako se uzme u obzir dosta znatan broj divljači, koja u tom pregledu nije naznačena, jer si zvjerokradice istu prisvojiše, onda se za spomenutu godinu može označiti ukupna vriednost divljači u okrugloj svoti od 100.000 for. Ovo će i biti po prihci prosječna vriednost postreljane divljači za stalan niz godina blize budućnosti.* * Naravno je, da bi gore spomenuta svota vrieđnosti ubijene divljači mnogo veća bila, kad bi se k tomu mogla uračunati vriednost divljači, koju, kako sam g. pisac kaže, poubijaju zvjerokradice odnosno, kad bi se statistika tog predmeta točno voditi mogla. Kako se je pokazalo i u cislajtanskih zemalja, navedeni broj ubijene divljači mnogo je manji od pravoga broja, pošto mnogi zakupnici lovišta hotimice naznačuju manj u količin u ubijene divljači samo zato, da jim se zakupnina ne povisi. Uredničtvo. |