DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 302 ili. Nekoji važniji šumski nuz užitci. A) Ž i r 0 V i n a. Ova spadaše još pred kojih dvadeset godina medju najvažnije užitke i koristi naših starih bukovih i hrastovih šuma. Vriednost žirovine iznašala je godimice kod mnogih šumskih posjednika na stotine hiljada forinta. Pošto je preotela mah sječnja sijeci doraslih šuma, pada i vriednost žirovine od dana na dan, jer su žirorođne šume u nas već danas dosta velika riedkost. To nestajanje žirorodnih šuma od najvećeg je upliva i na svinjogojstvo našega naroda, koje je do nedavna u mnogih krejevih naše domovine, a naročito i ovokomorskog područja, kao što na pr. u turovompolju, stupničkom i draganičkom lugu i t. d. glavno vrelo dohodka i narodnog blagostanja bilo. Nu nije samo mah preotimajuće unovčenje naših starih i žirorodnih hrastika i bukvika uzrokom, da je naročito posliednjih godina u naših krajevih nastala rek bi upravo nestašica žira, već su tomu dalnji uzrok i isto doba u neizmjernoj množini po naših hrastovih šuma pojavivše se gusjenice t. zv. gubare, koje svaki plod na godine već u samom zametku uništiše, a narodu na stotine hiljada prihoda oteše. Ono malo žira pako, što je uzprkos tomu ipak mjestimice urodilo, takodjer bijaše većinom za svinjogojstvo izgubljeno, jer se žir danas može sgodnije unovčiti prodajom u šumsko uzgojne i razne industrijalne svrhe. Umjetni uzgoj hrastovih šuma sadnjom žira, kao i sve to više preotimajuće tvorenje raznovrstnih surogata kavi, uporabom hrastovog žira, toliko je u novije doba preuzelo mah, da je ciena hektohtra zdravoga kitnjakova ili lužnjakova žira u našem Sisku već na 4 do 6 for. po hektolitru poskočila. Uslied navedenih odnošaja zadobila je uporaba hrastovog žira posve novi smjer, te stanovitu važnost po našu trgovinu, a slično se je u najnovije doba zbilo takodjer i sa uporabom kestena. Dočim se prije kesten u nas ponajviše uporabljivao kao hrana krmadi, a tek najmanjim dielom za hranu ljudi, to se i hrvatski pitomi kesten danas već ne samo kod kuće, već i po inozemstvu, navlastito u Beču, u dosta velikoj množini troši kao hrana Ijudem. Samo iz ovokomorskog okružja izvaža se već na hiljade hektolitara koristnog tog ploda u inozemstvo pod imenom „Maroni*. Ciena mu bijaše posljednjih godina u Zagrebu, kako prema veličini ploda i vrstnoći, 3 do 5 frt. hektolitar. Što se konačno „bukovog žira" tiče, to se takov i danas poglavito samo za tovljenje svinja unovčuje. U obće pako rodile su bukove šume posljednjih godina dosta slabo u nas. Ulje iz ,bukvice" nije u ovokomorskom području nitko napose u ovom petgodištu pravio. B) Šiška. Kao što su žiroplođne godine u nas sve to redje, isto tako nam naši hrastici davaju danomice sve to manje šiške, pa ipak je „šiška" sačinjavala nekoč dosta znameniti prihod šumarstva. Naročito pako za posliednjih godina urodila nam je šiška dosta slabo, rek bi samo sporadički, te je tomu odgovarajuće i |