DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 303 — sama produkcija šiške bila dosta slaba, nasuprot bila je opet „tražnja" vrlo živahna. To je i dalo povoda, da je već godine 1890. bila ciena „šiški" na bečkom trgu poskočila i to prima na 25 do 275 for., secunda 20—21 for., a tercia na 15 do 18 for. po 100 kilograma. Domaća naša šiška sadržaje 28—307« treslovine. C) Hrastova kora. Da se kora mlađih hrastova, naroSito pako ona hrasta kitnjaka (Quercus robur) i lužnjaka (Quercus pedunculata) u velike već odavna rabi za strojenje kože, obće je poznato. Hrastova bo kora sadržaje: u dobi od 2—7 godina l5-83«/o do 2l<´/o treslovine. „ „ , 8-15 „ 13-95«/„ „ „ „ 16—53 „ 10-86 do 13-92»/o Kora posve gladka, najbolja je. Kora hrastova, koji su uzrastli po brežuljcih vriednija je od one hrastika u nizini. Kora mladih hrastovih sastojina, i to 1 centa prima kore, sadržaje oko 0´0565 m´, secunda 00595 m´, a tertia 0´0620 m´. Jedan prostorni metar suhe mlade hrastove kore važe do 1 cente, a od starijih hrastova i do l´b cente. Uz 12 do 17 godišnju obhodnju dobivamo po hektaru, kako već prema stojbinskoj vrstnoči, sklopu i položaju šume, 3 do 10 centi kore, odnosno od 2-7 do 5´8 prostornih metara kore. Najveći se prihod uz predmjevu 15 godišnje obhodnje ocjenjuje sa 15 centi poprečnog prihoda na kori. Gulenje i proizvodnja hrastove kore započelo je u novije doba i u Hrvatskoj zadobivati sve to veću važnost. Tako se je već god. 1886. do do 1890. u nas popriečno godimice proizvelo 5 do 10.000 centi kore, a još veća bijaše u to doba proizvodnja već u susjednoj Bosnoj, gdje se popriečno 6 do 20.000 centi, a u susjednoj Ugarskoj pako 320,000 do 420,000 centi godimice proizvelo. U obće se hrastova kora, gledom na kakvoću, plaća isto tako kao ona proizvedena u sjevernoj Ugarskoj, dočim se bosanska bolje cieni. U novije doba počeše u strojbarstvu, naročito u Njemačkoj, mnogo uvadjati uporabu t. z. quebraho kore i drva (Aspidosperma Quelbracha) u mjesto hrastove kore, jer je mnogo jeftinija; usljed toga je već počam od god. 1882. po njemačkih tržištih ciena hrastovoj kori za kojih 25"/,, do 357o pala. U ovokomorskom području proizvadjala se kora za strojenje u novije doba u šumah gospoštija Kerestinec i Jaska, dočim se u Slavoniji u šumah gospoštije Vukovar, Virovitica i Čepin već kroz godine proizvadja. Po svaki put se taj način uživanja mladih hrastovih šuma veoma izplati tamo, gdje nam je uz to moguće još i slabije razvrstbine tako oguljene hrastovine primjereno unovčiti. Hrvatska obiluje mladimi iz panjeva niklimi hrastici, koji bi se bez osobitih potežkoća u šume guljače pretvoriti mogli, i tako bi proizvodnja hrastove kore mogla danas sutra postati i u nas vrlo znamenit predmet trgovine. A da ni šumski posjednici pri tom nekvaruju dokaz je tomu, što ral hrastove šume izmedju 15 i 30 godina, u tu svrhu uporabljene, nosi 60—120 kilograma prima 5 for., secunda 3 for., tercia 1 for. 90 nč.; t. zv. original t. j . nesortirana kora pako 3 75 |