DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1893 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 310 —


Evo još jednog primjera. Jedan pas zadobio je u tučnjavi i hrvanju sa mačkami
grdnu ranu, jer skoro da nije pri tom oko izgubio. Oko tog psa izpalo je iz očinje
šupljine, te jedva malo visilo na vidnom živcu i na njekojih žilica.


Dozvani živinar htjede bolestno oko odmah odstraniti, nu videdi junačku uztrp-
Ijivost psa odluči se, da če izpalo oko opet utisnuti u očinju šupljinu i onda liečiti.
Najvećom pomnjom uze živinar izpalo oko, te podigne gornju vedju i umjesti oko
na svoje miesto. Pri tom je dugo motrio oko psa, te ga valjano namjesti i poveže.


Psa su za vrieme operacije čvrsto držali, prem nije baš ni jedan put bolno zajecao,
a kad su ga pustili, poče u radosti i veselju skakati oko svog gospodara i oko
živinara, te jim lizati ruke u znak hvale i priznanja.


Na psu se je oko opet u očinjoj šupljini posve zacielilo tako, da nijesi mogao
poznati, koje je oko izpalo bilo.


Ali i pseto nije moglo nikad ići mimo živinara, da od radosti ne skoči na
njega, ter mu je svaki put lizalo sretnu ruku, pokazivajuć mu tim svoju privrženost
i zahvalnost.


Zareznike ubijajuee emulzije. Vjerojatno je, da su ljudi nastojali vojevati i
uništavati koje kakve nametnice biljaka od ono doba, od kad se baviše sa gojenjem i
njegovanjem biljaka i ostalih rastlina.


U novije doba rabe se za uništavanje nametnica, koje žive na bilju i rastlina,
razna lučbena sredstva t. j , kemički liekovi, kao: karbolna kiselina, petrolej, sumporougljen,
pyridin i katranove tvari. Nu sva ova sredstva nijesu posve prikladna kao sredstvo
za uništavanje bilinskih nametnica s toga, što se njeki od tih liekova ne dadu u
vodi raztopiti, te se ne mogu ne razredjeni rabiti, pošto mogu život biljaka uništiti
ili dapače njihovom rastenju škoditi.


A. Targioni-Tozzeti i G. Del Quercio (Le Staž. sperim. agr. ital. XX. 5—32.
449—470 i izviešde u Hilger´s Jahresbericht 1891.) pokušali su, da ovu neđaču i
nepogodnost odstrane.
Kao posve ne škodljivo sredstvo prokušano je ovo :


I. emulzija od sapuna i petroleja sa 0 5 do 2´0´´/o; emulzija od sumporo-ugljana
sa 0´5 do IO"/,,; emulzija od nitrobenzola sa 0 5 do O^TS^/^j i emulzija od benzola sa
0 5 do 0-75g/o.
II. emulzija od alkohola sapunske raztopine sa petrolejom od 0-5 do l"2"/o;
emulzija od alkohol, sapunske raztopine sa sumporo-Ugljanom od 0´25 do 0 Td^/o;
emulzija od alkohol, sapunske raztopine sa nitrobenzola od 0-25 do O^^/o i emulzija od
alkohol, sapunske raztopine sa benzolom od 0 25 do 0"5´´/p.
Pošto promjena topline kod uporabe ovakovih liekova na rastline više manje škodljivo
djeluje, najbolje je, da se ovakova sredstva za uništenje nametnica upotrebljuju
poslie 4 sata po podne.


I H. Quantin (Compt. rend. CXII. 1293.) preporuča zareznike uništujude sredstvo,
koje on pravi od jednakih djelova sumporo-ugljana i od loše vrsti bilinskog ulja,
te onda mieša sa povoljnom količinom vode, koja je prosta od vapna. Takovu vodu
dobiti ćeš, ako se vođa sodom pomieša i onda dekantira (odlieva).


Izipra,T7-a,l2:_


u zadnjem članku: „Podkornjaci" podkrale su se sliedeće pogrieške: na strani
222., red. 15. ozgor, na str. 225., red 19. ozgor i na str. 226., red 3. ozgor čitaj
stopala mjesto pipala; na str. 225., red 8. ozdol čitaj „glabra tu s" mjesto
glabraxus ; na str. 227., red 3. ozgor izpusti jedan put ,Pokrilje valjkasto
prema kraju pokrilja".


Uređničtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak C. Albrechta.