DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 320 —


i Monivice i aekih pritoku Ibarskih ya sevcroe t^trane. OdJ izvora i Golije
dolaze dva veiioa planinska, jedan zapadni i drugi iztocni; oni obiihvataju ćela
vodopadju Moravičkiu opet se za tim sastaju u Maljenu i čine tako južnu po^
lovinu planina zapadne~ Srbije. Ovaj je sklop planinski prokinnt samo na jednome
jedinom mestu i to klisurom 0včarsko-Kablarskom, kojom je
isteklo nekadanje prostrano jezero, što je ispunjavalo vodopadju Moravicku:
tom klisurom otioe i danas voda Moravice i njenih pritoka. U zapadnom vencu
pianinskome u ovome kraju niža se planine: Mučan, Murtenica, Cigo ta i
Tornik , veacem kojih ide vodomodja Uvcu i velikome Bzavu; zatim dolazi


prostrana Zlatiborska visoravan, sa koje se slivaju Djetinj^om Moravici,
a crnim i belim Ezavom Drini; na posletku dolaze planine: Šarg an
T ara i Jelova Gora, na kojima je vodomedja Djetinji i Rzavu sjedne i
Drini s druge strane. U istocnome su vencu planine: Velika Livada, Čemerno,
Troglav (1733 m.), Jelica (914 m.) i na kojima je vodomedja
Ibra i Moravice, za tim klisurom rastavljeni: Ovča r (900 m.) i Kabla r
(803 m.) i na pnsletku Subjel (031 m.) i Kozomor . Oba ova venca sastaju
se u Malien planini (800 m.), koja se proteže sa zapada na istok i na kojoj
je vodomedja Kolubari i Skrapežu. Zapadni vienac odlikuje se osobitim obiljem
u biljnome svetu; na toj strani Srbije nahode se njene najveće prostorije
šumske, u kojima preovladjuju četinari, a naročito smrča i bor; prostrana
pak visoravan Zlatiborsk a obrasla je bujnim i pitnim susuvotima. I
po iztočnome vencu ima šuma i suvota, ali tamo na više mesta iztiče u vis 1
goli, kameniti krečni vrhovi planinski.


Na zapadnom kraju M a 1 j e n a uzdiže se jedna planinska gromada od
nekoliko planina, sa koje se vode razilaze na sve strane koje raznim pritokam
Drinskim, koje Kolubari i Krapežu. IJ toj su gromadi Povlen, Jablanik
i Medvednik , Povlen je medju njima najmanjega prostranstva, ali je najviši
(1272 m.) i prilično jako izdvojen; Medvednik je niži (1042 m.), ali se odlikuje
ne samo velikom dužinom, nego i osobitim teškim ocrtom., po kome se
odmah da poznati, gledan ma sa koje strane i ma sa kake daljine. Jablanak
je u ovoj gromadi najniži (823 m.). Zbog velike usprtosti Povlen je ostao bez
biljnoga pokrivala i samo njegovi niži ogranci obrasli su šumom, Medvednik
pak sav je pod šumom, a na Jablaniku ima \ livada i ponajvišim mu mestima.
Od ove gromade polaze sad dva lanca planinska, koji obuhvataju dolinu Jadra
i svršuju se na Drini. U Icvome su lancu planine: Proslo p (636 m.), Zagodnj
a (731 m.) i Gučevo , koje silazi u ravnicu Drinsku ispod Loznice^
a u desnome su: Ylašić, Cer (717 m.) i Vidojevica (444 m.}, kojom se
ovaj lanac iznad Lešnice svršava. Zapadnom svojom polovinom i preko veoma
uzane podgorine Cer se spušta u Mačvu, prostranu ravnicu izmed Drine i Save,
koja tako malen nagib ima, da vode, koje se preko nje u Savu staču, jedva
otiču. Istočnom pak polutinom Cer i Viašić prelaze u valovitu prostranu podgoi´inu,
koja se sa najvećoni postupnošću spušta do same Savske\)bale. Olaviia
stabla ovih planina obrasla su šumom, ali im je podgorina većiu.om obdelana.