DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 326 —


bumarstvo u ox)šte.


Dok šuaie pokrivahu najveći deo površine naše zemlje, krčenje njihovo
bilo je stvaranje polja za zemljoradnju, ali je već poodavna ova radnja prešla
u opustošavanje tako, da danas ima krajeva planinskih, koji su obezdrvljeni i
postali kamenite pustinje, sa kojih potoci posije jakih kiša snose kamen i rasipaju
rodna polja i ravnice. Velike šumske prostorije, koje su se vidjale po Srbiji,
danas su na svima pristupačnijim mestima is&ezle. Takvih prostorija ima
još u jugozapadnoj Srbiji: u vodopadji Drinskoj , zatim u izvornome pređelu
Kolubare, Ljiga, Gruže i Čemernice, pa u vodopadji Mora-
vice (Goliske) Ibra, Easine, Toplice, i na posletku u prostora izmedju
Miroča i Homolja. Ukupna prostorija, koja pod šumom, koja pod zemljištem,
na kome samo šuma uspevati može, računa se da zahvata 35 do 40^0
od ukupne površine Srbije.


Flora šumska u Srbiji veoma je bogata; ona ima sve prestevnike
srednjojevropske šumske flore, i u koliko je ispitana, ona broji na 320 fela
šumskoga drveća i šiblja. Od svega pak drveća najprostranjenija je bukva: ona
upravo čini osnovu šumsku, po kojoj su šume drugoga drveća u većem ili
manjem prostranstvu razmeštene; sama pak čini šume velikoga prostranstva
na Miroču, Homolju, Međvedniku, Jablaniku, G-učevu, Jelici,
Javoru, Kopaoniku i Staroj Planini i po svim planinama jugoistočne
Srbije.


U predelima, u kojima se četinari ljudskom rukom satiru, njihovo mesto
zauzima bukva samoniklo: ona se dakle sve jace rasprostire. Za bukvom po
rasprostranjenju dolazi dub (hrast); on raste obilato po svim ravnijim mestima
i nižim brdima i planinama, a najglavnije su mu tri fele: slađun ili
krupna g r a n i c a (Qaercus conferta), ce r (Quercus cerris) i lužni k ih
lužnjak (Quercus pedunculata). Granica i cer sastavljaju naše najlepše šume.
Granica raste po prisojima; njeno se drvo upotrebljava najradije za građjevine,
jer je veoma trajašno- Lužnik uspeva najbolje u pljoštama, a lužnikovina dura
najbolje u vodi i na vlaai. Cerovina se bolje čepa i od graničevine, ali nije
tako đurašna. Kao gorivo najbolja je cerovina, a lužnikovina najgora. Žir je
najbolji od granice; dobra mu je i ta strana, što najranije zri. Najlošiji je pak
od cerovine, jer ga svinje mogu istom onda jesti, pošto ga mraz opari. Hrastova
kora upotrebljuje se po katkad i za činjenje koža. Lišče svih fela duba


-dobar je i zdrav brst za stoku, a saseca se i u lisnike,gđe jeJivada omalo. ´
Šišarka je još i danas važan izvozni predmet u Šumadiji i Posavini.


Četinar i (jela, smrča, bor) čine prostrane šume samo na jugozapadu
Srbije i to u Gornjem Podrinju, u vodopađnji Goliske Moravice i
I b r a, na K o p a o n i k u- i susednim mu planinama. Bor čini veće šume samo
po Zlatiboru, Tari i oko Studeni ce. Omanji jelaci i omari nahođe se


, još na Visoku, pod Starom Planinom i u Beljanici (Jelovikuj iz