DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 332 —


Oapijii dosta dugo živi. Kušali su metnuti kolobar (obruč) oko vraUi luladiin
čapljam, na kojemu je urezana bila godina, kad je kolobar postavljen na vrat.
Ovakove čaplje polivutali sii kasuije, te po naznačenoj godini astanovljeno je,
da su od onda biie 50 do GO g^jdina stare. Jedna čaplja uhvaćena je god. 1723.
u Luksenburgu, koja je imala i-akav kolobar, koga joj je o vrat pričvrstio Ferdinand
IIL god. 1652., te je po tom bila 72 god. stara. U lovu na čapije lovili
sunjekad iste sa sokolovi, a Njemci zvali su takav lov „Reilierbeize". Tragovi
takovog lova vide se jos i danas u Njemačkoj i to u šuniarijali Duberover kod
Konigs\vusterchusena blizu Brlina.


Za lov na čaplje rabili su prije sokola, te su se lovci užasno izmučili, dok
su naučili sokola za takav lov.
Lov sa sokoli veoma je star. Takav lov opjevali su pjesnici skoro u svih
jezicih. Tako n pr. opjevao je takav lov u Njemačkoj njeki Ktireiiberg g. 1150.


U srednjem vieku smatrali su za njeko umieće, dapače kao znanost dresiranje
sokola za lov na čaplje, pače car Fridrih IL napisao je na latinskom
jeziku razpravu o umjetnosti dresiranja sokola za lov.


Obietom baruta i puške prestao je malo po malo i lov sa sokolom na
čaplje. Takav lov dan danas obstoji samo u njekih pređjelih. Tako o. pr. lovi
se još danas na čaplje sa sokolom u sjevernoj Bosni. Medjutim su i ovdje sad
riedki sokoli—selci, koji su se rabili za lov na čaplje. God. 1889. bio je takav
sokol u njekog bosanskog posjednika, te se je šnjim upravo ponosio. Sad rabe
ondje za lov na manje ptice kragujea (kobca), aii i to čine iz zabave samo pojedini
bogataši.


U Holandiji uzdržao se je još lov sa sokoli na čaplje i to najviše u predjelu
Gelderu, te ima tamo još i sad sokolarnica oko 50 na broju.
U Englezkoj počeli su u novije vrieme opet uvadjati lov na čaplje sa
sokolovi.
Sadašnji njemački car Vilim IL namjerava takođjer u Njemačkoj uvesti
lov sa sokolom.
Hoće li se uvedenjem lova sa sokoli kao u staro doba uzkrisiti opet sjaj
i divota lova sa sokoli? Mi dvojimo.


Naravno je, da je današnji moderni viek uz silesiju bržeg i spretnijeg načina
lova, o.sobito uz ubojito uruzje, posve napustio starog vitežtva manje više
zabavni lov sa sokoli.


Tako pisac dr. W. Sess o čaplji. Ja ću na to nadovezati, da naš narod
ima 0 čaplji ovu poslovicu: j,čaplja je svaku pticu učila da pliva, a
sama se udavilu^ Yuk, Ovo je živa istina, jer čaplja voli doduše vodu i
močvare, ali plitk u vodu, a ne dubljinu i jer ona nikad ne pliva, nego samo
gazi vodu, buduć njeziiie duge noge nisu za plivuaje. Pr, V, ll-^č —.