DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 335 ™ . Ima, vrlo mnogo zareznika, takođjer važnih u šumarstvu, koji oštećuju drvene djeiove, srciku i bjeliku. Tako n. pr. gosjenica vrbarca (Cogsiis ligniperđa) opasno oštećuje drvo raznih listnjata. Obično njih mnogo živi na jedaon-i stablu, pa bnše široke bušotine i time prouzrokuju obikio isticanje mezgi-e, a često nništuju drvo posve. U drvu listDJaca i četinjača žive ličinke zareznika brkača (Cerambjcidae). Njihove bušotine na popriecnom prorezu imaju eliptički oblik. Široke i na poprieĆBom prorezu okrugle bušotine buše u ćetinjačah ličinke zareznika Sirex. Napokon ima medju korožderima zareznika, koji duboko buše drvo i po^ njemu svojim! bušotinami crtaju raznolike pruge, a to su Xyleborus i Trjpodendron. Na srčiku n. pr. napada korožder Mjclophilus piniperda. On buši koru mlade grane ili mladice (obično u vrhu bora)-; uvlaci se malo po malo sve dublje, i kad dodje do srčike, onda ju izjede svu dotle, dokle može prodrieti. Stoga se mladica osuši i objesi kao da je posječena. Lišće i četinje osobito postrađaju od gusjenice leptira, a takođjer i ličinke zareznika Teuthredinidae. I gusjenica i ličinka obično brste list ili četinju stanovitim redom, kao po njekoj unapred osnovanoj osnovi. Oni uviek naeimaju list skraja, brsteći ga ili izkružujući komadić po komadić sve do glavnog (srednjeg) listnog živca. Onda se po malo pomaknu i opet započmu izkruživati u istom pravcu, Četinju brste i s jedne i s-druge strane takOj da u sredini ostaje samo glavni živac. Ovakav način brštenja vrlo je ekonomični. Gusjenica obrsti najveću površinu lista i list joj nikad ne ođpane od peteljke, niti opada prije vremena. U ovom se pokazuje važan nagon gusjenice, koji se pojavljuje rezultatom njezinog prilagodjivanja u borbi za obstanak. Vrlo malo ima gusjenica, koje ne imaju toga nagona (instinkta) i brste list bez ikakva reda, te ga često odgrizaju od petljike i obaljuju prije vremena, kao što Čini Ocneria monaha. Osim tog načina objedanja lista ima još i drugi način, koga možemo nazvati „skeletovanje" t. j . nagrizanje mekčine lista s gornje strane izmeđju mreže listnih živaca. Nagrizanje biva često kroz listne plojke. Tada se na listu pojave rupe (škulje) sad veće, sad manje, a kad kad ostaje od lista samo gola mreža živaca ili samo okostnica lista. Tako žderu lišće n. pr. ličinke i podpuni zareznici (imago) većina listo ždera Chrjsomelidae. U ostalom na taj način brste list i mnoge druge gusjenice, dok su još mlade i malene. Treći način brštenja lista ili četinje može se zvati „miniranje" t. j . izjedanje mekčine lista ili četinje izmedju gornje i đoljne pokožice. Minirajuće ličinke dolaze od mnogih zareznika, ali obično od sitnih, kao što je ličmka od bubice Orchestes fagi, koja se vidi na bukvi ili od leptira Nepticola. Kad kad su podrovi (mine) u listu vrlo liepi. |