DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 336 — Mnogi zarcznici zavijaju list u obliku toboica, u kojem njihove ličinke /ive, braneći se tkaninom lista n. pr. listni zavirači Totruicidae i :cjekoje bube RhvBchifidae. Oštećenje iista u velike, a osobito četijija, veoiaa je škodljivo drveću. Gubitkom lista otegoćuje se disanje i hraneiije drveća, uslied cesa ovo oboli i pogine. Cviet i plod takodjer stradaju od zareznika, "Razni „slomći" nesu svoja jaja 0 plodište jabučnog cvieta, kao što čini Anthonomus pomoram ili u plod graba kao što to čini žižak Bruhus piši iii u jabuku, kao što to čini Sageosasra pamonana i t. d. Ovakova oštećivanja znatno prieee umnožavanju bilja u obće. Oštećenja druge kategorije t. i. sisanje i oduzimanje biljevne mezgre proizvadjaju zareznici, koji imaju sisaljke u ustijuh za grizanje ili za ubadanje, kao što to čine razni ušenci — Aphidae, Ovakova su oštećivanja najopasnija za nježne biljke, koje se još nijesu razvile i odrveaile, ali kvarovi od ovakovih ušenaca još su veći u voćarstvu, nego u šumarstvu. Ako ušenci njekoiiko godina bez prestanka žive najednom te istom stablu, onda ga oni sisanjem soka napokon veoma oslabe i tim ga upravo priugotove za one zareznike, koji izbjegavaju i ne vole sočna i smolasta drveća. Tako primjerice kad koroMer napadne na podpuno zdravo drvo, zalieva se sokom ili smolom vrlo jako učinjena ranica, u kojoj vrlo često i sam zareznik ugine. Ako stablo oskudieva na soku, onda korožder progriza njegovu koru bez ikakve zaprieke i onda snese svoja jaja. Stoge se oštećenja ove druge kategorije pođpunim pravom smatrati imaju kao predtečc mnogih budućih opasnih oštećivanja. Oštećivanja treće kategorije vrlo su različita. Ovakova oštećivanja očituju se u obliku stvaranja bolestnih otoka ili u promjeni normalnog oblika stanovite česti drveta. Ovakove bolesti prozvali su gukami ili babuškami, ma da taj naziv i nije baš najpriklađMiji, Taj naziv „guka´´ ili babuška može se upotrebiti za one otoke iii izraslice na bilju, koje su posve odieljene od one česti biljke, ua kojoj se nalaze. Oblik jim je sploh okrugljast. Kad kada imaju takove guke iz vana bodljike. Ovakove guke ili izraslice tvore zareznici „cvoiidae." Cjnipidae soašaju svoja jaja u ma koju čest biljke ili rastline. Poslie razvije se iz tih jaja ličinka, koja (bilo svojim zavijanjem ili drugim kojim načinom) razdražuje biljnu tkaninu oko sebe, Uslied toga počme se tkanina razrašćivati oko ličinke, dok ju posve ne zatvori. Stiene od babuška imaju obično tri sloja, i to: nutrašnji, srednji i vanjski Unutraf?nji sloj sastoji se iz sićušnih sočnih stanica sa tankimi pregradami. Stanice srednjeg iii^ tvrdog sloja vdo su sbijene i imaju debele pregradke, docira su stanice vanjskog sloja mekane. Babuške su vrlo različite i po sastavu i po boji. Ako se u babuški nalazi samo jedna ličinka, onda se takova babuška zove jednođieka, a ako ima više Učinka, onda višedieloa. |