DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 888 — Kad se ma s koje mu drago česti stabla uklone mnogi pupoljci ili Ijetorasti, onda đolnja čest njegova ostaje obilatija mezgrom, te uslied toga tjera Ijetoraste obilnije, nego obično. Na takovom stablu razvija se lišće ili četinje takođjer ne normalno. Isto tako kad i sa .bora opane mnogo četinja^ razvijaju se Ijetorasti iz pobočnih njegovih pupoljaka, koji se nalaze izmedju četinja, što u normalnom stanju nikad ne biva. U šumarstvu pako umanjenje godišnjeg prirasta pojavlja se kao obća posljedica oštećenja po zareznicih. I onda, kad je bilo drvo izvrgnuto jačim ozliedam, ne može ono ni kasnije da se dugo oporavi, te njekoliko godina za drugim donosi ne normalni prirast kako u debljini, tako i u visini. Normalni svoj prirast povraća ono tek posije njekoliko godina. Nakon znatnijeg i dužeg oštećenja bivaju i godišnji godovi drveta tanji no obično za koju godinu^ a tim podjedno manji je i godišnji prirast. Sad da razmatramo oštećivanja ili bolje kvar zareznika sa čisto šumarskog gledišta. Kod toga valja obzir uzeti: 1. na veličinu kvara i na uvjete, pod kojima se taj kvar povećati ili umanjiti može; 2. na štetu u pogledu trajanja i uporabe šumskog materijala i 3. na štetonosnost zareznika u obće kako na ukupnu gospodarstvenu osnovu šumarenja, tako i na razne djelove iste. Veličina štete, koju zarezaici nanose šumam, vrlo je različita, jer ni svi zareznici ne mogu biti jednako štetonosni. Prema tomu podielili su učenjaci sve zareznike u tri hrpe: na malo, na znatno i na vrlo štetonosne zareznike. Malo štetonosni zareznici jesu oni, koji tvore vrlo neznatna oštećenja, a ovamo spadaju ličinke, što grade podrove u listu ili tvore babuške i na drugih čestih drveća. Ovamo se ubrajaju i oni zareznici, koji se riedko pojavljuju ili koji sbog slabog razmnožavanja malo oštećuju drveće i to odmah njeke vrsti. Osobito škodljivim! zovemo one zareznike, koje zaista narušavaju zdravlje i pravilni razvitak drveća, ali ne oštećuju velike površine šume, niti mogu drveću nanieti smrtne ozlede. Kao predstavnici ovoga roda zareznika služe: gusjenica Dasjchira pudibunda (koja brsti razne vrsti listnjača) ili Eetimnia bouliana (koja oštećuje borove Ijetoraste). Napokon veoma škodljivim! nazivamo one zareznike, koji su uviek opasni kako po zdravlje, tako i po obstanak drveća, Ovamo brojimo većinu koroždera Sco!ytydae i Bostrjchidae, kaludjerak, borov svilac i t. đ. Šteta svijuh ovih rodova zareznika ima relativan značaj, jer ona zavisi od raznih okolnosti i uvjeta. Tako´u. p. jedan te isti zareznik kod njekih okoli nosti može biti više škodljiv, a kod drugih manje. Veličina štete zavisi jošod žustroće (brzine) razmnožanja zareznika, od njegove veličine škodljivosti, opornosti proti raznim bolestim i t d. Osim toga veoma je važno i to, u kojem se stadiju pojavljuje zareznik kao štetočinja t. j . da li u stanju ličinke ili u stanju imago — savršenom obliku, IJ potonjem skčaju zareznik je manje škodljiv, jer on u stadiju ličinke troši najveću količinu hrane. Konaćoo veličina štete zavisi još i od toga, koje djelove drveća zareznik oštećuje najviše. |