DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 339 Najškodljiviji i mjopasniji su svi ooi zareznici, koji se hrane izkljacivo korienom ili lubom drveća. KazEe Trsti šumskog drveća ae stradaju od zareznika jednako, Listnjaf.e n. p. kako smo to prije spomenuli, mnogo su žilavije proti oštećenju zareznika, nego četinjače, jer imaju veću snagu 2a obnovu. Zareznici mogu obrstiti sve lišće listnjača, ali one mogu se vremenom opet Matom zaodjeti. I u ovom slučaju šteta od zareznika obično se završoje time, što listnjar donese manje roda ili ga nikako ne rodi. Četinjača naprotiv, kad jednom izgubi svu svoju četinju, osuši se posve ili u najboljem slučaju ona veoma oboli. Od zareznika međju četinjačami najžilavije drvo je ariževo , a najnježnije i najosjetljivije je jela. Za jelu n. pr. ocneria monacba veoma je opasan štetočinja, a za druge četinjače malo škodljiv. Veličina štete ili oštećenja zareznika zavisi od uzrasta i starosti drveća. Stara i mlada drveća više stradaju od zareznika, nego drveća srednje starosti i uzrasta. Mlado drveće najosjetljivije je onda, kad mu gusjenica obrsti sve lišće ili četinju, ali cajbrže propadne i osuši se onda, kad mu povriedi korien n. p. ličinka majske bube. Razumjeva se samo po sebi, u koliko je drvo bujnije i zdravije, u toliko se ono i više snagom opire svim štetnim uticajem, te i samim zareznikom. Mlade presadnice n. p. veoma su nježne i najprije podložne napadajima zareznika, oštećivanju i raznim bolestim. Isto tako i tlo, na kojemu raste šuma ili razsadajak, ima veliki upliv na razvitak i napredak podmladka. Nadalje od važnog je značaja i doba, u koje se zareznici pojavljuju kao štetočinje. Oni zareznici, koji oštećuju četinjače u proljeću, mnogo su opasniji od. onih zareznika, koji se pojavljuju ljeti, jer s proljeća drveće treba da je najzdravije i najsnažnije, kako bi poslie dugog zimskog spavanju obnovilo svoj razvitak i pognalo nove Ijetoraste. Prema tomu Trachea piniperda mnogo je škodljivija od Fidonie priniarie, jer gusjenice prvog leptira napadaju na borove Ijetoaaste s proljeća, a gusjenice dragog pojavljuju se tek usried ljeta, kad su Ijetorasti već odrvenili. Za listnjače je posve obratno. Kad listnjaće odmah s proljeća izgube lišće obnove ga mnogo brže, nego kad ga izgube posije. Tako n. p. ako listnjača rano s proljeća ogoli, ona se opet zaodjene novim listom najduže do polovice ljeta, ali ako izgubi lišće u ljetu koncem lipnja ili srpnja (po Dasidira pidi bunda), onda ga nije više u stanju obnoviti preko cielog ljeta. U ostalom i ovaj potonji slučaj ne nosi za sobom posliedicu, da mora drvo propasti, pošto je lišće odslužilo svoju glavnu zadaću još u proljeću i do prve polovice ljeta. Osim toga veličina štete od zaraznika zavisi još i od toplote ili od stanja samog vremena. Toplo i suho ljeto podpomaže razvitak i razmnoženje zarez nika i pomnožava broj njihovih generacija. Korožderi n= p. za vrieme toplog ljeta pređju tri generacije, a za vrieme hlađnod i vlažnog ljeta jedva dvie generacije. |