DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 54 <-- 54 --> PDF |
- 364 — pobuđjuje se u Sovjeku, — makar on i nebio fantastično ili idealno razpoložen, — strahopocitaoje. Takove slike — starost, veliMna i veličanstvenost drveća i ŠOHIS uzbudile su čevjeka jo5 dublje, te ga sklonule na misli i slutnje 0 vječnosti i ne prolaznosti. Iz ovih ttt.isli ponikli su prvi, doduše vrlo jednostavni, ali tačno vršeni zakoni o zaštiti šuma, o čemu nalazimo svjedočanstva na staroindijskom, rimskom, grčkomj germanskom i slavenskom tlu. Pa u čemu se je sastojala ta prva zaštita šuma? Sveti gajevi bili su upravo ne povrjedivi. Tu se nije smjelo ni jedno drvo posjeći, ni jedan ogramak odlomiti niti divljač, a kamo li čovjek nesmjede se progoniti. Izmeđju ovih idealnih motiva šumske zaštite i onih novijega vremena leži dugačka perijoda, u kojoj se sva pozornost samo užitku šumž- obraćala. U´ vrijeme, kad je srednja Europa obilovala drvljem i šumom, igrali su prvu ulogu šumski nuzužitci, a osobito pašarina i žirovina. Pa i sama pčela bila je uzrokom šumske zaštite. U narodnom pravu zapadnih Gota, Longobarda i Bavaraca, nalaze se propisi glede rojenja pčela u šumi. Lov postaje takodjer motivom šumske zaštite, i to u vrijeme Karla Velikoga, U drugoj polovici srednjega vijeka pojavljuju se razne šumske odredbe, koje su iz početka izdavane samo za pojedine šume, a fiscalni momenat glavno im je obilježje. Istom u šestnajstom stoljeću nalazimo takove šumske odredbe, koje bi zemaljskim zakonom nazvati mogli, jer se prilagodjuju odnošajima čitavih zemalja i država. Govornik spominje osobito dvije takove odredbe ticuć se Austrije, i to onu solnogradskog nadbiskupa Slatije Lang-a iz g. 1524, i onu Marije Terezije iz druge polovice prošlog stoljeća. Sve šumske odredbe posljednjih stoljeć^ nose jedan te isti glavni biljeg, a to je: strah od nestašice drveta. Prem je srednja Europa u ono vrijeme obilovala šumom te slabije bila napučena, nego danas, ipak je taj strah pojmljiv, jer su se potreba i prihod drveta mogli sravniti samo glede manjih predjela, a nije se usljed loših komunikacija na to ni pomisli moglo, da bi se manjak jednog, sa suviškom drugog udaljenog predjela izjednačiti mogao Skrb za šumu ovoga vremena odnosila se je dakle isključivo na drvo, a ne na šumu kao takovu. Od terezijanskog vremena ovamo bile su šume na obranbenih granicah sjeverozapadnih zemalja strogoj kontroli pođvržene; one su se morale po osobitih propisih uživati i ođgojivati- Zakon od g. 1852 naredjuje u §. 2, da se krčenje onih šumš,, kod kojih strateški ili obranbeni momenti u obzir dolaze, samo u sporazumu sa vojnim ministrom dozvoliti može. Dakle i vojno-tehnički motivi šumske zaštite. God. 1825 izađje u Erancezkoj knjiga, u kojoj se prvi put 0 klimatičkoj važnosti Šum^ govori. Ova knjiga, koja je napisana povodom žalostnili posljedica, uaBtavših usljed haranja šun^a y.a vrijeme rovolucije, označuje raskršće u shvaćanju zadaća šumarskog zakonodavstva- U prvoj polovici |