DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 55     <-- 55 -->        PDF

I , — 365 -


j 19. stoljeća postala Je šuma tako reći popularna, u tom smisk naime, što se
a, je ista poćela smatrati dragocjemm narodnim blagom.
I Ovo vrijeme donese nam dva važna elementa: parostroj i željeznica. Sad
^ se otvoriše goleme naslage mineralnog ugljena i ra^prostraniše ga po zapadu
[ našega k.ontigenta. Već se je mislilo, da je kriza snašla naše šume, barem u
;; koliko se ticalo gorivnog drveta, i da ovo mora sa svim vrijednost izgubiti.
´/ Ali gle! razvoj komunikacija i strojeva podignu industriju, a naskoro se pokaza,
i da unatoč konkurenciji crnog diamanta potreba đrveta ne samo da se nije
umanjila, negO´ dapaće još i umnožak.
I . " U ovo,vrijeme pada odkup šumskih služnosti, a šuma se time oslobodi
I težkih okova.
[ Začu se riječ ^zaštita prirode", a radilo.se je tu ne samo o zaštiti šume,
I nego i 0 zaštiti nekih bilina, životinja, divljači, ptica i ribarstva, o regulisanju
vodotoka i o sačuvanju ratarskog tla.
A kad elementarne nepogode opustošiše mnoge krajeve, podigoše se gla[
sovi, koji zahtjevaše pošumljenje golijeti i ustuk brdskih potoka.
Poče se proučavati fizika šume, njezin upliv na klimatijske odnošaje kao
{ i njezina važnost u higienijskom pogledu. Dotična iztraživanja Pettenhofera i
Ebermajera crta govornik malo obširnije. Dimitz navadja riječi kulturnog historika
Kiehla, koji sa uzhićenjem govori o socijalno-političkoj važnosti šum&.
Šuma je uviek kao vrlo važan faktor zahvaćala na čitavo područje naše
materijalne i duševne kulture, našeg rMa, našeg osjećanja i mišljenja.


Nije li šuma kolijevka pjesme,
i dramatski mateiijal.
U današnjem vremenu, koje sesuvišno podsjetiti i na važnost šume


ona joj daje romantičnost, neizcrpivi epsk


sve više i više od idejala odvraća, nije
n etičkom i estetičkom pogledu.


P ad ežanin.


Komasacija zemljišta/^


Svaki narod" koji hoće da se usavrši u racionalnom gospodarstvu, nastoji
sve ono koristno upotriebiti za svoju zemlja, što su drugi napredniji s uspjehom
proizveli! Tako je i kod nas.


Naša domovina Jest sasvim gospodarstvenog značaja. Industrija se slabo


razvija.


* Ova raKpraviea, koju je Sitao vriedni naš šumar g. Gašo Vae " skupštmi gospodarske
podružaice u Dol Miholjcu 18. svibnja 189S, tiskana Je u posebnoj knji«
žici, te m po naror^itoj Želji g. pisca u našem družtvenom časopisu objelodanjujemo.
^ Urednietvo. .