DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 55 <-- 55 --> PDF |
I , — 365 - j 19. stoljeća postala Je šuma tako reći popularna, u tom smisk naime, što se a, je ista poćela smatrati dragocjemm narodnim blagom. I Ovo vrijeme donese nam dva važna elementa: parostroj i željeznica. Sad ^ se otvoriše goleme naslage mineralnog ugljena i ra^prostraniše ga po zapadu [ našega k.ontigenta. Već se je mislilo, da je kriza snašla naše šume, barem u ;; koliko se ticalo gorivnog drveta, i da ovo mora sa svim vrijednost izgubiti. ´/ Ali gle! razvoj komunikacija i strojeva podignu industriju, a naskoro se pokaza, i da unatoč konkurenciji crnog diamanta potreba đrveta ne samo da se nije umanjila, negO´ dapaće još i umnožak. I . " U ovo,vrijeme pada odkup šumskih služnosti, a šuma se time oslobodi I težkih okova. [ Začu se riječ ^zaštita prirode", a radilo.se je tu ne samo o zaštiti šume, I nego i 0 zaštiti nekih bilina, životinja, divljači, ptica i ribarstva, o regulisanju vodotoka i o sačuvanju ratarskog tla. A kad elementarne nepogode opustošiše mnoge krajeve, podigoše se gla[ sovi, koji zahtjevaše pošumljenje golijeti i ustuk brdskih potoka. Poče se proučavati fizika šume, njezin upliv na klimatijske odnošaje kao { i njezina važnost u higienijskom pogledu. Dotična iztraživanja Pettenhofera i Ebermajera crta govornik malo obširnije. Dimitz navadja riječi kulturnog historika Kiehla, koji sa uzhićenjem govori o socijalno-političkoj važnosti šum&. Šuma je uviek kao vrlo važan faktor zahvaćala na čitavo područje naše materijalne i duševne kulture, našeg rMa, našeg osjećanja i mišljenja. Nije li šuma kolijevka pjesme, i dramatski mateiijal. U današnjem vremenu, koje sesuvišno podsjetiti i na važnost šume ona joj daje romantičnost, neizcrpivi epsk sve više i više od idejala odvraća, nije n etičkom i estetičkom pogledu. P ad ežanin. Komasacija zemljišta/^ Svaki narod" koji hoće da se usavrši u racionalnom gospodarstvu, nastoji sve ono koristno upotriebiti za svoju zemlja, što su drugi napredniji s uspjehom proizveli! Tako je i kod nas. Naša domovina Jest sasvim gospodarstvenog značaja. Industrija se slabo razvija. * Ova raKpraviea, koju je Sitao vriedni naš šumar g. Gašo Vae " skupštmi gospodarske podružaice u Dol Miholjcu 18. svibnja 189S, tiskana Je u posebnoj knji« žici, te m po naror^itoj Želji g. pisca u našem družtvenom časopisu objelodanjujemo. ^ Urednietvo. . |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 36G — Baš zato, što je hrv. narod iipućea, da obiadjivanjem aenalje podmiruje sve svoje potrebe, moramo mi svi seljaćki stališ upućivad, da razumnim i racionalnim gospodarstvom svoje zemlje što bolje obradjaje i iiaovčuje. To Je svrha gospodarskog družtva, a i-Base štovanja vriedae gospodarske podružnice. Čežćim sastajanjem i čitanjem gospodarskih razprava pobudit i će se želja u našega seljaka ratara, da će m samo biti člaBom gospodarskog dražtva, već da će kao takov svimi silami nastojati sve OBO, što bude u družtvu čuo ili od driižtva dobio, koristoo upotrebiti i obratiti za svoje gospodarstvo. Zato sam i ja bio tako slobodan danas doći u ovu štovaBu skupštiBu, te ovu moju razpravicu pročitati, kako slijedi: I. Obćeniti dio. Komasacija ili slaganje zemljišta provedena je u napređBijim zemljama sa svim ili ^ećim dijelom, do5im smo mi još u povoju glede komasacije. — Mm Bjekojih iznimaka provedena je komasacija u Hrvatskoj i Slavoniji u jako malenom broju. — Hiljade i hiljade jutara leži pora^bacano na sve strane. Proći će još mnogo godina, dok se ove površine budu složile u jednu cjelost na korist svojega vlastnika, a i cijeloga naroda. Promotrimo li naš družtveni život, viditi ćemo, da se na temelju udruživanja sve veće industrijalne radnje provadjaju. Na temelju udruživanja rade novčari, trgovci i t. d. — Pri svakom podhvatu jeste obća želja razstavljene elemente skupit i u jednu cijeiinu. Da ova cijelina u svakomu poduzeću mnogo više učiniti i proizvesti može, nego pojedinac, uvjereni smo svi. Isto je tako kod gospodarstva i sa našim zemljištem. Eazštrkanost pojedinih parcela ubitačno djeluje na racionalno gospodarstvo i veliki je gubitak za racionalnog gospodara, bio on veleposjednik ili maloposjednik — ratar. Da je svakog pojedinca posjed na skupu u jednoj cijelini, kolike li koristi ? Promotrimo li to pobliže, uviđiti ćemo usljed komasacije zemlišta: a) Prištediiju plodnoga zemljišta, koje odpada na silne puteve i medje, kao i prištednju troškova oko uzdržavanja istih. b) Prištednju na vremenu oko obđjelavanja tla, sabiranja izvoza ljetine; nadalje radi manjeg broja čestica bolji je nadzor= c) Kod komasiranog tla moći je intenzivnije gospodariti uredjenjem višegodišnjeg gospodarstva, drainage, navodnjivanjem i kopanjem vodovodnih jaraka, uvedenjem umjetnoga i boljega gnojenja, sadjenjera voćaka. d) Komasacijom tla o d p a d a j u s v a k o v r s t n e služnosti m pr. hodanja i provoza preko oranica i livada i t= d. e) C i j e I 0 g 0 s p 0 đ a t e n ] e 0 1 a k š a n 0 j e usljed pravilnih i većih ploha zemljišta. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 3G7 ~ Konačno, što je najprobitaCiiije kod komasiranog tla, prestaj u mnog e pravde i papirnico radi poljske štete, s me ta EJ a posjeda, p a š e i t. d. Obćeoiti opis komasacije tia pokazuje nam sve koristi i probitke. Nadamo se, da će svaki uviditi probitak komasiranog tla, pak da će i svaki racionalni gospodar prioBiiti uz slaganje svojega raštrkanoga zemljišta. — IlSeljakratarikomasacija. Mnogi naobraženi ekonom zazire od komasacije, a kako istom seljakratar? Pošto je komasacionalna parnica bila uviek podignuta od strane vlastelinstva, to su ratarski staleži govorili, a i sada govore: „Oteti će nam spaija zemljo! Bolju će zemlju uzeti, a nas će metnuti u bare i ritove! — Takovi i slični izrazi nješta su obična. Istina, naš seljak ljubi svoju grudu zemlje, pak zato, ako dobije i bolj^ komad, misli da je prikraćen, jer nije na onom mjestu, gdje je njegov djed i pradjed orao i kopao. Prestati će i te predsude. Ovo su još tragovi prošlih vremena, t. j . iz dobe kmetstva. Nu prosvjeta i škola dići će i našega seljaka. — Doći će vrieme, da će se i naš seljak -— ratar uvjeriti o gospodarstvenoj koristi komasiranog zemljišta. Inteligencija treba prednjačiti. Važnost komasacije treba seljačtvu raztmnačiti, te stare ne temeljite i bezkriepostne prigovore shodnim poučavanjom odstraniti. Uviek nam mora biti pred očima, da komasacijom t. j . slaganjem raz cijepkanog zemljišta ,,jSvatko mora dobiti svoje, a nitko ne smije gubiti. Zato prije komasiraaja zemljišta mota s:vaki posjednik dobiti OBU vrijednost i Trst, koju je pr i je komasacije razštr kano zemljište njegovo imalo i to m jetoom konaadii. Uvažimo li sve činjenice, te sravnimo li sa probitcima 11 toč. L pređo čenima, uvjeriti će se svaki gospodar, te i seljak =- ratar, da u koma sirano m zemjištu leži napredak i blagostanje kako pojedinca, tako i cijelog sela i obćine, bio on malo ili veleposjednik. III. Zakonodavstvo i komasacija. Od kolike je važnosti komasacija zemljišta vidi se jasno od tud, što su još prije 40—50 godina u starim urbarskim zakonima stavljene ustanove glede provađjanja komasacije zemljišta. Tako vidimo odredbu glede komasacije u zak. 61. YI. od god. 1836, u §. 3. t. j . vidimo prve tragove zakonske ustanove glede komasacije. Ovo je |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 368 — znak, da se je već tada shvaćala gospodarstvena korist komasiranog zemljišta, — Od kakove je ali važnosti istom sada komasirano semljište, nego li prije 50 godina ? Od god. 1836,, kako je gore istaknuto, postoje zakon, ustanove glede provadjaoja komasacije. To su sliedeće: Zak. hl. X. od god. 1836. §, 6. ođređjuje sve shodno glede uređjenja zemljišta. Zak. a. XIL od godine 1736= pod §. 19. izti6e postupak kod komasacije zemljišta. Do nedavna rabio se je cesarski patenat od 17. svibnja god. 1857. (drž. zak. list god. 1857. kom. XXII br. 98.)- 0 komasacijali i novom dieljenju posjeda govori obširno drugi odsjek istoga patenta. Isto tako naredba od ministarstva nut. djela i pravosudja od 11. studenoga god. 1859. §. 26, U novije vrieme stvoren je po hrvatskom zemaljskom saboru zak. Čl. V. god. 1870., koji §, 2. govori o komasaciji zemljišta. Vidimo, da više zakona govori o komasaciji zemljišta, ali kako je gore navedeno, komasirano je kod nas jako malo. — Razlog biti će u tome, što se komasacija zemljišta vezala o druga urbarska uređjenja, m pr. na segregaciju. — Da je tomu tako, razabrati ćemo iz toga, što u Hrvatskoj imade još dosta ne segregiranih šumskih objekta. Drugi glavni razlog jest taj, što se je komasacija provadjala parbeni m putem ; sudbeni postupak se zavlačio, ogromni troškovi su nastali, pak je tako komasacija zemljišta zapela. Pospješenju i što bržem provadjanju komasacije doskočeno je novim zakonom od 26. svibnja 1891. Promotrimo li novi zakon i k tomu provedbenu naredbu visoke kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 8. listopada god. 1892. br. 37860. uviditi ćemo, da je ovim zakonom pružena prilika? da se što brže zemljišta k o m a s i r a j u. Do nas je ali samih, da se ovim zakonom okoristimo. Mnijem, da će svaki inteligentniji 61an ove podružnice nastojati, da se sa ovim zakonom upozna ; a kada zakon poznao bude, moći će blagotvorno djelovati međju pučanstvom. Za to ću samo u kratko njekoje ustanove zakona priobćiti za upodpuniti ovu razpravu, pošto mnijem, da će se svaki ćlan potruditi zakon pročitati. §. 2. nam pobliže razlaže, što podpada komasaciji, t. j , tumači nam, da pod komasaciju podpadajii lih gospodarstvene zemlje i s ovim spojeni putevi, jarci i t. đ. §. 5, daje nam sigurnost, da poslie komasacije svaki vlastnik dobije zemljište u što užem spoju, jednoga položaja, površine i kakvoće, kao što su bila zemljišta po vlastniku ustupljenja prije komasacije. Evo ovom zak ustanovom osigurano je, da nitko neće kroz komasaciju gubiti na vriednosti i površini zemlje. Zakon nas sam štiti, da prikraćeni nećemo i ne možemo´-biti |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 369 — §. 6. Ižozimlju se ispod komasacije: kuće, kućišta i zem» Ijišta spojena s kućištem, kao i gradilišta, vrtovi.voćnjaci i t đ, Tiđimo dakle, đa pod komasaciju spadaju lih zemljišta izva n sela . Samo pojedine rudine i hatari podvrženi su komasaciji. §. 8. ustanovljuje tko ima pravo tražiti komasaciju. Ovom ustanovom pružena Je prilika svakom posjedniku, da se izjavi za ili proti komasaciji. Većina posjednika kao i obća korist odlučuje za provađjanje komasacije, a nikakovi parbeni postupak. §. 15. nalaže, kako se procienjivati ima za ustanovljenje vriednosti zemljišta. §. 17. Ova ustanova zajamčuje posjedniku, da neće premjestiti svoj e selište , ili da mora bitno preurediti eielo svoje poljsk o gospodarstvo. Kako se kod kamasacije postupati ima, razlaže odsjek II. i III rečenog zakona. Jedino ću napomenuti §. 63. Evo nam i glede troškova polakšice. Troškovi komasacije predujmljivati će se izposebne naklade župan, komasac. povjerenstva uz naknadni povratak po interesentih-— Dapače može se prouzročeni trošak i u obrocih povratiti. Mislim slavna skupštino, da već nemože biti većih polakšica za gospodare i ratare. Do njih je samih, da se ovim zakonom okoriste; jer i iiajbolji zakon nevriedi, ako se koristno neupotrebi i neprovede. Konačno mi je iztaknuti: Komasaciju provadjaju zaoto ođređjena povjerenstva i to županijska (8) i 1 zemaljska, dočim se molba za komasaciju može podnieti kod nadležne kr. kot oblasti. IV, Kotar miholjači. Kad sam sve ovo razložio, kušati ću sve gornje uzporediti sa našim kotarom. Poznato je svakomu od nas, da je t e ž k o p r o v a d j a t i komasaciju u brdovitihpredjelih. Razni položaj tla, njegova razna vrijednost, udaljenost i t. d upliva mnogo na rad prigodom prociene i slaganja zemljišta. Cijeli postupak se otegoćuje. Kod nas ali svega toga neima. Mi smo u ravnom položaju; naša zemljišta u pojedinih hatarih imaju skoro jednu te istu vrijednost i položaj. Sve nam je po Bogu prikladno udešeno, samo trebamo mi nastojati, da se time okoristimo. U svim obćinama i selima dala bi se komasacija uz malen i troša k brzo provesti, jer su svi uvjeti glede procjene, izmjere i slaganja zemljišta ovdje. I druga nam važna okolnost ide u prilog. Dok u drugim kotarima imade više veleposjednika, mi imademo samo jednoga, a to je naše slavno vlastelinstvo. Ono imade mnogo go |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 370 — spodarstvene zemlje, pak je stoga u stanju baš svojom ogromnom površinom kroz komasaciju svoja zemljišta u jednu cijelost skupiti, a maloposjednike (seljake — ratare) takodjer u jednu cijelost, —- Kako rekoh naprvo^ s v i 8 u uvjeti ovdje, a do nas je da pristupimo k djelu. Za badava i mnoga koristna stvar, ako ju mi koristnosnone upotrebimo i za naše svrhe ne obratimo ! V. Zaključak. Oovom kratkom razpravicom mislim, da sam bar donjekle smisao o komasaciji zemljišta razjasnio. Pa kao što nas je ova razprava sa jednom od važnih grana našega gospodarstva upoznala, želim da se što češće sastajemo i narodno gospodarstvena pitanja razpravljamo na čast gospodarske podružnice i procvat mile domovine. Da će se ova moja ži´lja izpuniti, tvrdo sam uvjeren, jer imademo vrijedni odbor, koji s ovom staro m pođružmcom koristno upravlja. Crtice iz moje prakse. Piše S. S—ac. I. Prije 11 godina svratila je moju pozornost njeka bukova šuma, t. j . stanje riedko vidjeno, i posve abnormalno. — Šuma ta zove se „Uvala", izpod Žutelokve n šumariji otočkoj. — Šuma bila je Čist bukvik, nu sad uslied prebornog sjeka postala je nejednolika. Moju pazornost svratilo je bolestno stanje te šume. I odrasla stabla i podstojna stabalca imala su izgled bolestnika. Kora stabala je tamna, popucana i pokrita mahovinomj koja je i sa grana visjela. I grane su kržljave i đielomice suhe. Listanje Je ne podpuno i prekinuto tako, da je i tlo još vise mršaviti počelo, jer nije imalo dovoljno zaštite od izsušenja. Bezdvojbeno je, da se ta šumska porastlina u tom stanju uzdržati nebi mogla, nego bi, ako se i ne posječe, usahnula i tako svoj viek dovršila. U koliko se je ta porastlina ticala ostalih šumskih odjela, ipak se je u njih nalazila takodjer sama bakva, koja je po izgledu veoma zdravaj izvrstnog prirasta i veoma dobre kakvoće. Ovdje su dakle postojala u susjedstvu podpuna dva kontrasta, a na prvi pogled od iste stojbine. Medjašni šumski odjeli jesu iznad te šumske čestice, dakle i relativne i absolutno veće visine, nu ipak ne za toliko, da bi morale tolike razlike nastati, — dotično, da bi tolike zaprieke vegetaciji uzsliediti morale, a to s toga ne, što drugdje na isto tako nizkih položajih bukova šuma krasno uspjeva. Mene za ono doba nije zanimalo toliko da saznam iizioložke razloge tomu pojavu, nego mi je bilo više stalo do toga, da se .pobriaim i nadjem način za |