DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 55     <-- 55 -->        PDF

I , — 365 -


j 19. stoljeća postala Je šuma tako reći popularna, u tom smisk naime, što se
a, je ista poćela smatrati dragocjemm narodnim blagom.
I Ovo vrijeme donese nam dva važna elementa: parostroj i željeznica. Sad
^ se otvoriše goleme naslage mineralnog ugljena i ra^prostraniše ga po zapadu
[ našega k.ontigenta. Već se je mislilo, da je kriza snašla naše šume, barem u
;; koliko se ticalo gorivnog drveta, i da ovo mora sa svim vrijednost izgubiti.
´/ Ali gle! razvoj komunikacija i strojeva podignu industriju, a naskoro se pokaza,
i da unatoč konkurenciji crnog diamanta potreba đrveta ne samo da se nije
umanjila, negO´ dapaće još i umnožak.
I . " U ovo,vrijeme pada odkup šumskih služnosti, a šuma se time oslobodi
I težkih okova.
[ Začu se riječ ^zaštita prirode", a radilo.se je tu ne samo o zaštiti šume,
I nego i 0 zaštiti nekih bilina, životinja, divljači, ptica i ribarstva, o regulisanju
vodotoka i o sačuvanju ratarskog tla.
A kad elementarne nepogode opustošiše mnoge krajeve, podigoše se gla[
sovi, koji zahtjevaše pošumljenje golijeti i ustuk brdskih potoka.
Poče se proučavati fizika šume, njezin upliv na klimatijske odnošaje kao
{ i njezina važnost u higienijskom pogledu. Dotična iztraživanja Pettenhofera i
Ebermajera crta govornik malo obširnije. Dimitz navadja riječi kulturnog historika
Kiehla, koji sa uzhićenjem govori o socijalno-političkoj važnosti šum&.
Šuma je uviek kao vrlo važan faktor zahvaćala na čitavo područje naše
materijalne i duševne kulture, našeg rMa, našeg osjećanja i mišljenja.


Nije li šuma kolijevka pjesme,
i dramatski mateiijal.
U današnjem vremenu, koje sesuvišno podsjetiti i na važnost šume


ona joj daje romantičnost, neizcrpivi epsk


sve više i više od idejala odvraća, nije
n etičkom i estetičkom pogledu.


P ad ežanin.


Komasacija zemljišta/^


Svaki narod" koji hoće da se usavrši u racionalnom gospodarstvu, nastoji
sve ono koristno upotriebiti za svoju zemlja, što su drugi napredniji s uspjehom
proizveli! Tako je i kod nas.


Naša domovina Jest sasvim gospodarstvenog značaja. Industrija se slabo


razvija.


* Ova raKpraviea, koju je Sitao vriedni naš šumar g. Gašo Vae " skupštmi gospodarske
podružaice u Dol Miholjcu 18. svibnja 189S, tiskana Je u posebnoj knji«
žici, te m po naror^itoj Želji g. pisca u našem družtvenom časopisu objelodanjujemo.
^ Urednietvo. .




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 36G —


Baš zato, što je hrv. narod iipućea, da obiadjivanjem aenalje podmiruje
sve svoje potrebe, moramo mi svi seljaćki stališ upućivad, da razumnim i racionalnim
gospodarstvom svoje zemlje što bolje obradjaje i iiaovčuje. To Je
svrha gospodarskog družtva, a i-Base štovanja vriedae gospodarske podružnice.


Čežćim sastajanjem i čitanjem gospodarskih razprava pobudit i će se
želja u našega seljaka ratara, da će m samo biti člaBom gospodarskog
dražtva, već da će kao takov svimi silami nastojati sve OBO, što bude u družtvu
čuo ili od driižtva dobio, koristoo upotrebiti i obratiti za svoje gospodarstvo.


Zato sam i ja bio tako slobodan danas doći u ovu štovaBu skupštiBu, te
ovu moju razpravicu pročitati, kako slijedi:


I. Obćeniti dio.
Komasacija ili slaganje zemljišta provedena je u napređBijim zemljama sa
svim ili ^ećim dijelom, do5im smo mi još u povoju glede komasacije. — Mm
Bjekojih iznimaka provedena je komasacija u Hrvatskoj i Slavoniji u jako malenom
broju. — Hiljade i hiljade jutara leži pora^bacano na
sve strane. Proći će još mnogo godina, dok se ove površine budu složile u
jednu cjelost na korist svojega vlastnika, a i cijeloga naroda. Promotrimo li
naš družtveni život, viditi ćemo, da se na temelju udruživanja sve veće industrijalne
radnje provadjaju. Na temelju udruživanja rade novčari, trgovci i t. d. —


Pri svakom podhvatu jeste obća želja razstavljene elemente skupit i u
jednu cijeiinu.


Da ova cijelina u svakomu poduzeću mnogo više učiniti i proizvesti može,
nego pojedinac, uvjereni smo svi. Isto je tako kod gospodarstva i sa našim
zemljištem. Eazštrkanost pojedinih parcela ubitačno djeluje na racionalno gospodarstvo
i veliki je gubitak za racionalnog gospodara, bio on veleposjednik ili
maloposjednik — ratar.


Da je svakog pojedinca posjed na skupu u jednoj cijelini, kolike li


koristi ?


Promotrimo li to pobliže, uviđiti ćemo usljed komasacije zemlišta:


a) Prištediiju plodnoga zemljišta, koje odpada na silne


puteve i medje, kao i prištednju troškova oko uzdržavanja istih.


b) Prištednju na vremenu oko obđjelavanja tla, sabiranja
izvoza ljetine; nadalje radi manjeg broja čestica bolji je nadzor=


c) Kod komasiranog tla moći je intenzivnije gospodariti
uredjenjem višegodišnjeg gospodarstva, drainage, navodnjivanjem i kopanjem
vodovodnih jaraka, uvedenjem umjetnoga i boljega gnojenja, sadjenjera voćaka.


d) Komasacijom tla o d p a d a j u s v a k o v r s t n e služnosti


m pr. hodanja i provoza preko oranica i livada i t= d.
e) C i j e I 0 g 0 s p 0 đ a t e n ] e 0 1 a k š a n 0 j e usljed pravilnih
i većih ploha zemljišta.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 3G7 ~
Konačno, što je najprobitaCiiije kod komasiranog tla, prestaj u mnog e
pravde i papirnico radi poljske štete, s me ta EJ a posjeda,
p a š e i t. d.


Obćeoiti opis komasacije tia pokazuje nam sve koristi i probitke. Nadamo
se, da će svaki uviditi probitak komasiranog tla, pak da će i svaki
racionalni gospodar prioBiiti uz slaganje svojega raštrkanoga
zemljišta. —


IlSeljakratarikomasacija.


Mnogi naobraženi ekonom zazire od komasacije, a kako istom seljakratar?


Pošto je komasacionalna parnica bila uviek podignuta od strane vlastelinstva,
to su ratarski staleži govorili, a i sada govore: „Oteti će nam spaija
zemljo! Bolju će zemlju uzeti, a nas će metnuti u bare i ritove! — Takovi
i slični izrazi nješta su obična.


Istina, naš seljak ljubi svoju grudu zemlje, pak zato, ako dobije i bolj^
komad, misli da je prikraćen, jer nije na onom mjestu, gdje je
njegov djed i pradjed orao i kopao.


Prestati će i te predsude. Ovo su još tragovi prošlih vremena, t. j . iz
dobe kmetstva. Nu prosvjeta i škola dići će i našega seljaka. — Doći će vrieme,
da će se i naš seljak -— ratar uvjeriti o gospodarstvenoj koristi komasiranog
zemljišta. Inteligencija treba prednjačiti.


Važnost komasacije treba seljačtvu raztmnačiti, te stare ne temeljite i
bezkriepostne prigovore shodnim poučavanjom odstraniti.
Uviek nam mora biti pred očima, da komasacijom t. j . slaganjem raz


cijepkanog zemljišta ,,jSvatko mora dobiti svoje, a nitko ne smije
gubiti.
Zato prije komasiraaja zemljišta mota s:vaki posjednik dobiti
OBU vrijednost i Trst, koju je pr i je komasacije razštr kano zemljište
njegovo imalo i to m jetoom konaadii.


Uvažimo li sve činjenice, te sravnimo li sa probitcima 11 toč. L pređo


čenima, uvjeriti će se svaki gospodar, te i
seljak =- ratar, da u koma sirano
m zemjištu leži napredak i blagostanje kako pojedinca,
tako i cijelog sela i obćine, bio on malo ili veleposjednik.
III. Zakonodavstvo i komasacija.
Od kolike je važnosti komasacija zemljišta vidi se jasno od tud, što su
još prije 40—50 godina u starim urbarskim zakonima stavljene ustanove


glede provađjanja komasacije zemljišta.
Tako vidimo odredbu glede komasacije u zak. 61. YI. od god. 1836, u
§. 3. t. j . vidimo prve tragove zakonske ustanove glede komasacije. Ovo je




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 368 —


znak, da se je već tada shvaćala gospodarstvena korist komasiranog zemljišta,


— Od kakove je ali važnosti istom sada komasirano semljište, nego li prije
50 godina ?
Od god. 1836,, kako je gore istaknuto, postoje zakon, ustanove glede
provadjaoja komasacije. To su sliedeće: Zak. hl. X. od god. 1836. §, 6. ođređjuje
sve shodno glede uređjenja zemljišta.


Zak. a. XIL od godine 1736= pod §. 19. izti6e postupak kod komasacije
zemljišta.


Do nedavna rabio se je cesarski patenat od 17. svibnja god. 1857. (drž.
zak. list god. 1857. kom. XXII br. 98.)- 0 komasacijali i novom dieljenju posjeda
govori obširno drugi odsjek istoga patenta. Isto tako naredba od ministarstva
nut. djela i pravosudja od 11. studenoga god. 1859. §. 26,


U novije vrieme stvoren je po hrvatskom zemaljskom saboru zak. Čl. V.
god. 1870., koji §, 2. govori o komasaciji zemljišta.


Vidimo, da više zakona govori o komasaciji zemljišta, ali kako je gore
navedeno, komasirano je kod nas jako malo. — Razlog biti će u tome, što se
komasacija zemljišta vezala o druga urbarska uređjenja, m pr. na segregaciju.
— Da je tomu tako, razabrati ćemo iz toga, što u Hrvatskoj imade
još dosta ne segregiranih šumskih objekta.


Drugi glavni razlog jest taj, što se je komasacija provadjala parbeni
m putem ; sudbeni postupak se zavlačio, ogromni troškovi su nastali,
pak je tako komasacija zemljišta zapela.


Pospješenju i što bržem provadjanju komasacije doskočeno je novim zakonom
od 26. svibnja 1891.


Promotrimo li novi zakon i k tomu provedbenu naredbu visoke kr. zem.
vlade, odjela za unutarnje poslove, od 8. listopada god. 1892. br. 37860. uviditi
ćemo, da je ovim zakonom pružena prilika? da se što
brže zemljišta k o m a s i r a j u. Do nas je ali samih, da se ovim zakonom
okoristimo.


Mnijem, da će svaki inteligentniji 61an ove podružnice nastojati, da se sa
ovim zakonom upozna ; a kada zakon poznao bude, moći će blagotvorno djelovati
međju pučanstvom.


Za to ću samo u kratko njekoje ustanove zakona priobćiti za upodpuniti
ovu razpravu, pošto mnijem, da će se svaki ćlan potruditi zakon pročitati.


§. 2. nam pobliže razlaže, što podpada komasaciji, t. j , tumači nam, da
pod komasaciju podpadajii lih gospodarstvene zemlje i s ovim spojeni
putevi, jarci i t. đ.


§. 5, daje nam sigurnost, da poslie komasacije svaki vlastnik dobije
zemljište u što užem spoju, jednoga položaja, površine i kakvoće, kao što
su bila zemljišta po vlastniku ustupljenja prije komasacije.


Evo ovom zak ustanovom osigurano je, da nitko neće kroz komasaciju
gubiti na vriednosti i površini zemlje. Zakon nas sam štiti, da prikraćeni nećemo
i ne možemo´-biti




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 369 —


§. 6. Ižozimlju se ispod komasacije: kuće, kućišta i zem»
Ijišta spojena s kućištem, kao i gradilišta, vrtovi.voćnjaci
i t đ, Tiđimo dakle, đa pod komasaciju spadaju lih zemljišta
izva n sela . Samo pojedine rudine i hatari podvrženi su komasaciji.


§. 8. ustanovljuje tko ima pravo tražiti komasaciju.
Ovom ustanovom pružena Je prilika svakom posjedniku, da se izjavi za
ili proti komasaciji.
Većina posjednika kao i obća korist odlučuje za provađjanje komasacije,
a nikakovi parbeni postupak.


§. 15. nalaže, kako se procienjivati ima za ustanovljenje vriednosti zemljišta.


§. 17. Ova ustanova zajamčuje posjedniku, da neće premjestiti
svoj e selište , ili da mora bitno preurediti eielo svoje poljsk o gospodarstvo.
Kako se kod kamasacije postupati ima, razlaže odsjek II. i III rečenog
zakona.


Jedino ću napomenuti §. 63. Evo nam i glede troškova polakšice.


Troškovi komasacije predujmljivati će se izposebne


naklade župan, komasac. povjerenstva uz naknadni povratak
po interesentih-— Dapače može se prouzročeni trošak i u obrocih
povratiti.


Mislim slavna skupštino, da već nemože biti većih polakšica za gospodare
i ratare. Do njih je samih, da se ovim zakonom okoriste; jer i iiajbolji
zakon nevriedi, ako se koristno neupotrebi i neprovede.


Konačno mi je iztaknuti: Komasaciju provadjaju zaoto ođređjena povjerenstva
i to županijska (8) i 1 zemaljska, dočim se molba za komasaciju može
podnieti kod nadležne kr. kot oblasti.


IV, Kotar miholjači.


Kad sam sve ovo razložio, kušati ću sve gornje uzporediti sa našim kotarom.


Poznato je svakomu od nas, da je t e ž k o p r o v a d j a t i komasaciju
u brdovitihpredjelih. Razni položaj tla, njegova razna vrijednost,
udaljenost i t. d upliva mnogo na rad prigodom prociene i slaganja zemljišta.
Cijeli postupak se otegoćuje.


Kod nas ali svega toga neima.


Mi smo u ravnom položaju; naša zemljišta u pojedinih hatarih
imaju skoro jednu te istu vrijednost i položaj. Sve nam je po Bogu
prikladno udešeno, samo trebamo mi nastojati, da se time okoristimo.


U svim obćinama i selima dala bi se komasacija uz malen i troša k
brzo provesti, jer su svi uvjeti glede procjene, izmjere i slaganja zemljišta
ovdje.


I druga nam važna okolnost ide u prilog.


Dok u drugim kotarima imade više veleposjednika, mi imademo samo
jednoga, a to je naše slavno vlastelinstvo. Ono imade mnogo go




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 370 —


spodarstvene zemlje, pak je stoga u stanju baš svojom ogromnom površinom
kroz komasaciju svoja zemljišta u jednu cijelost skupiti, a maloposjednike (seljake
— ratare) takodjer u jednu cijelost, —- Kako rekoh naprvo^ s v i 8 u
uvjeti ovdje, a do nas je da pristupimo k djelu. Za badava i mnoga koristna
stvar, ako ju mi koristnosnone upotrebimo i za naše
svrhe ne obratimo !


V. Zaključak.
Oovom kratkom razpravicom mislim, da sam bar donjekle smisao o komasaciji
zemljišta razjasnio.


Pa kao što nas je ova razprava sa jednom od važnih grana našega
gospodarstva upoznala, želim da se što češće sastajemo i narodno gospodarstvena
pitanja razpravljamo na čast gospodarske podružnice i procvat mile
domovine. Da će se ova moja ži´lja izpuniti, tvrdo sam uvjeren, jer imademo
vrijedni odbor, koji s ovom staro m pođružmcom koristno upravlja.


Crtice iz moje prakse.


Piše S. S—ac.


I.
Prije 11 godina svratila je moju pozornost njeka bukova šuma, t. j . stanje
riedko vidjeno, i posve abnormalno. — Šuma ta zove se „Uvala", izpod Žutelokve
n šumariji otočkoj. — Šuma bila je Čist bukvik, nu sad uslied prebornog
sjeka postala je nejednolika. Moju pazornost svratilo je bolestno stanje
te šume. I odrasla stabla i podstojna stabalca imala su izgled bolestnika. Kora
stabala je tamna, popucana i pokrita mahovinomj koja je i sa grana visjela.
I grane su kržljave i đielomice suhe. Listanje Je ne podpuno i prekinuto tako,
da je i tlo još vise mršaviti počelo, jer nije imalo dovoljno zaštite od izsušenja.
Bezdvojbeno je, da se ta šumska porastlina u tom stanju uzdržati nebi
mogla, nego bi, ako se i ne posječe, usahnula i tako svoj viek dovršila.
U koliko se je ta porastlina ticala ostalih šumskih odjela, ipak se je u
njih nalazila takodjer sama bakva, koja je po izgledu veoma zdravaj izvrstnog
prirasta i veoma dobre kakvoće.
Ovdje su dakle postojala u susjedstvu podpuna dva kontrasta, a na prvi
pogled od iste stojbine. Medjašni šumski odjeli jesu iznad te šumske čestice,
dakle i relativne i absolutno veće visine, nu ipak ne za toliko, da bi morale
tolike razlike nastati, — dotično, da bi tolike zaprieke vegetaciji uzsliediti
morale, a to s toga ne, što drugdje na isto tako nizkih položajih bukova šuma
krasno uspjeva.
Mene za ono doba nije zanimalo toliko da saznam iizioložke razloge tomu
pojavu, nego mi je bilo više stalo do toga, da se .pobriaim i nadjem način za