DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 36G —


Baš zato, što je hrv. narod iipućea, da obiadjivanjem aenalje podmiruje
sve svoje potrebe, moramo mi svi seljaćki stališ upućivad, da razumnim i racionalnim
gospodarstvom svoje zemlje što bolje obradjaje i iiaovčuje. To Je
svrha gospodarskog družtva, a i-Base štovanja vriedae gospodarske podružnice.


Čežćim sastajanjem i čitanjem gospodarskih razprava pobudit i će se
želja u našega seljaka ratara, da će m samo biti člaBom gospodarskog
dražtva, već da će kao takov svimi silami nastojati sve OBO, što bude u družtvu
čuo ili od driižtva dobio, koristoo upotrebiti i obratiti za svoje gospodarstvo.


Zato sam i ja bio tako slobodan danas doći u ovu štovaBu skupštiBu, te
ovu moju razpravicu pročitati, kako slijedi:


I. Obćeniti dio.
Komasacija ili slaganje zemljišta provedena je u napređBijim zemljama sa
svim ili ^ećim dijelom, do5im smo mi još u povoju glede komasacije. — Mm
Bjekojih iznimaka provedena je komasacija u Hrvatskoj i Slavoniji u jako malenom
broju. — Hiljade i hiljade jutara leži pora^bacano na
sve strane. Proći će još mnogo godina, dok se ove površine budu složile u
jednu cjelost na korist svojega vlastnika, a i cijeloga naroda. Promotrimo li
naš družtveni život, viditi ćemo, da se na temelju udruživanja sve veće industrijalne
radnje provadjaju. Na temelju udruživanja rade novčari, trgovci i t. d. —


Pri svakom podhvatu jeste obća želja razstavljene elemente skupit i u
jednu cijeiinu.


Da ova cijelina u svakomu poduzeću mnogo više učiniti i proizvesti može,
nego pojedinac, uvjereni smo svi. Isto je tako kod gospodarstva i sa našim
zemljištem. Eazštrkanost pojedinih parcela ubitačno djeluje na racionalno gospodarstvo
i veliki je gubitak za racionalnog gospodara, bio on veleposjednik ili
maloposjednik — ratar.


Da je svakog pojedinca posjed na skupu u jednoj cijelini, kolike li


koristi ?


Promotrimo li to pobliže, uviđiti ćemo usljed komasacije zemlišta:


a) Prištediiju plodnoga zemljišta, koje odpada na silne


puteve i medje, kao i prištednju troškova oko uzdržavanja istih.


b) Prištednju na vremenu oko obđjelavanja tla, sabiranja
izvoza ljetine; nadalje radi manjeg broja čestica bolji je nadzor=


c) Kod komasiranog tla moći je intenzivnije gospodariti
uredjenjem višegodišnjeg gospodarstva, drainage, navodnjivanjem i kopanjem
vodovodnih jaraka, uvedenjem umjetnoga i boljega gnojenja, sadjenjera voćaka.


d) Komasacijom tla o d p a d a j u s v a k o v r s t n e služnosti


m pr. hodanja i provoza preko oranica i livada i t= d.
e) C i j e I 0 g 0 s p 0 đ a t e n ] e 0 1 a k š a n 0 j e usljed pravilnih
i većih ploha zemljišta.