DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 61     <-- 61 -->        PDF

371


pošumljenje te površine s onom vrsti drveća, koju obstojeće Btojbinske prilike
neće toliko smetati a razvoju kao bukvu. — 0 daljeni uspješnom uzgoju bukve
činilo mi se je ne moguće, - U izpitanju i u tom nastojanju tražio saro u
oiulje postojećib pnlika naći istovjetne stojbiiiske prilike sa drugom vrsti drveća,
koja je prema istovjetnim fie povoljnim uplivom resistentnija. ~- No in-^a
dsojbe, da sam toga mnienja bio, da tlo u Uvali neuvjetuje propadanje bukve,
a drugdje u jednakili okolnostih ni napredovanje druge vrsti drveća. Uzrok
propadanju bukve bila je pozeba, od koje ću postanak, razloge i posljedice
tečajem ove razprave protumačiti;


U mom službovanju poslužila mi je prilika naći istovjetne okolnosti s
onimi u Uvali, samo sto je ovdje druga vrst drveća bila. Ovdje sam imao
prilike gledati interesantan slučaj o naravskom ali naopakom poredanju vrsti
drveća — dokaz tomu, da se uzrok tražiti ima upravo u onoj okolnosti, u
kojoj može samo pojedina vrst drveća veselo napredovati. — Meni je kod toga
odmah bio i pružen put, kojim mi je poći, da se svrha postigne u onom dielu
šum.e, gdje bukva s nepovoljnih okolnosti propada.


Pronadjenim stanjem protumačio sam si konačno i to, kako je u ohle
bilo moguće, da je bukova šuma mogla u obće uzrasti u onako neprijatnih
okolnostih. — Razložno pređrajevati se mora: ili su njekada tamo druge stojbinske
okolnosti bile, ili je drugim načinom do čistog buko og porasta doći
moralo, a da nije prije izginuo.


Kod sela Krasna leži žurna „llijiua greda^ medjašeći sa šumskom česticom
^Jurinovica/´ — U prodolu do sela Krasna, do puta vodećeg u Kosinj-
Oltare, jest zaštićena kotlina. — Izmedju obih šumskih čestica vodi put dalje.
Do puta s obih strana diže se šuma podpunog sklopa.


Tlo je kamen, a u pukotinah izpunjen prvotnom zemljom, te pokrit humusom
i mahovinom. — U najnižih djelovih lievo i desno nalazi se čista ornorikova
šuma, dalje lievo omorika i jela, poslie čista jela, a na sljemenu bukva;
desno odmah do t. zv. košanica čista omorika, dalje omorika, bukva i javor,
gore vize jela, a napokon opet omorika.


Kod toga nastaje pitanje, kako je mogla omorika naravskim načinom saći
u najviše đjelove, gdje joj prema visinskoj razgrani medju navedenim! vrsti drveća
pripada najviše mjesto? - I unatoč tomu ipak su odrasla stabla zdrava, a tako
i mladi poraštaj, te su bujno napredovali u podpunom sklopu kao riedko gdje.


Ja sam ipak tu tajnu odkrio. Stekao sam uvjerenje, da će šumu Uvalu
moguće biti pomladiti s omorikom, koja osim toga i tu prednost za budućnost
pred bukvom ima, žto omorika kao vriednija i za tehničku uporabu konstnije
drvo daje, odnosno, što ova šum. čestica s omorikom više vneii, nego da je
s drugom vrsti drveća obraštena, pošto na daleko u blizini ne ima m jelove
ni omorikove šume. - Kao što sam u prvi čas mislio, da bukva -u Uvali
propada od pozebe, isto tako sam mislio, da i u IlijinoJ gredi u ^najnižih dje~
lovih šume takodjer pozeba omoriku nzdržaje, kojoj bi i bukva i jela pođlegle,
pa bi reć, kao da se pozeba omorike i netiče, dapače kao da joj i nesmeta,
jer ona krasno napreduje.