DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 69     <-- 69 -->        PDF

— S79 —


U Ilijinoj gredi imao sam pjigoda viditi i prouSiti, kako može doći do


toga, da stablo iia svom korienju jaši,


A to biva tako, što prekinuto stablo jele, jer bukvi ovdje ne ima ni
traga, po6me trunati, kora odpada, a trulež napreduje ne samo na prelomljenoj
plohi, nego i postraace sa svili strana. Na nutri je drvo i kod najveće suše
vlažno, jer kapilaritetom diže se voda od bivšeg korienja đrvnimi cjevčicami
prema gore sve do izpod površja iztrošene površine takovih ostanaka* Ovakovi
stupovi od bivših stabala svojim oblikom veoma tužan utisak čine, ter su samo
živo svjedočanstvo prolaznosti i propasti, u kojoj se sami nalaze. Površina jim
je pokrita trulim drvom na hrpe, a svojim bljeđilom sli6ni su i po danu ogromnim
izpravljenim mrtvacem. Kao uviek i svagdje, tako je i ovdje propast
jedne generacije uvjet i temelj drugoj, propast jednoga života jest podloga i
uvjet životu drugih individua.


Na trulu odlomnu plohu takovog jelovog mrtvaca naseli se sjeme biljke


n. pr- sjeme smreke. Ovo sjeme nikne, ali nepušta korienje, jer je u srcu jelovog
stupa tvrdo drvo, te sjeme ne nadje ovdje ni dovoljno hrane. Mlada
biljka, buduć već po svojoj naravi voli razširiti korienje, iztjera svoje korieniće
pod vanjskim iztrošemm pokrovom, držeć se uviek vlažnog i natrulog diela.
Kroz njekoliko godina korienje segne sve pod vanjskim pokrovom do
zemlje, te se hvata tvrdoga tla, crpeć odtud potrebitu hranu, pri ćem poene
sve dalje rasti. Čudnovato je, kako takova biljka osjeća pogibeljno mjesto, na
kojemu se nalazi, (naravski u otvorenom nikada ne), pa kako nastoji svoje korienje
ojačati i pružati na sve strane, samo da se na zapremljenom mjestu
uzdrši.


Ali ni prirodne sile nemiruju, jer se raztvaranje nastavlja. Tekom vremena
sva drvnina medju korienjem starog panja izumre, a za to vrieme ojača
se korienje nove biljke u toliko, da medjutim poraslu biljku uzdrži u ravnovjesju.
Ako je dovoljno bio visok stup, nastati može znatna praznina, kojom se lako
provući može, Nu najveći dio takovih naseljenika postrada prije, nego svoju
smjelu namjeru postigne. Kad nebi najveći dio takovih naseljenih biljka poginuo,
bilo bi sličnih biljka u prašumah mnogo, docim su to riedki slučajevi.
Takva debla, koja se lome, eo ipso nalaze se u oepristupnih šumah. Ako se
deblo nizko prelomi, ostaje nizak stup, na kojem, ako biljka i nikne, uslied
nedovoljnog svjetla i zraka nemože se tako kriepko razvijati, da bi živiti i korienje
u tlu utvrditi mogla, te s toga usaliue prije, nego se je za život ojačala.
Drugi dio biljke naseli se na visoke stupove po 3, i i više metara. Tu
nikne. Ali to je za tako mladu biljku gotova vratolomija. Ako takova biljka
naseljenica ima dovoljno zraka i svjetla, ipak joj treba i kriepke hrane iz tla,
da može tvoriti jako korienje. Ali to joj ipak manjka kroz više godina. Medjutim,
ako u ne;?godno doba puhne vjetar ili ako se dogodi ma kakav nepovoljan
slučaj u blizini ili ako panj, na koji se je naselila biljka oslabi, onda se
jednog liepog dana ili burne noći strovali sva podpora mlade biljke, a tim propadne
i biljka naseljenica bez traga.