DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 317 ~
Sa oslobodjeiijem Srbije pak, kad ye bUmovitištvo u njoj pote antBožavati,
stade se ratarstvo polako Siriti. Ali u koliko se ratarstvo jace sirilo, u toliko
je ono sve jace otiiisalo maha na polju stočarstva. Ta parnica izmedjci ove dvije
privredne grane našeg poljoprivrednog gazdinstva vodi se živo i danas, aii sve
na štetu stočarstva, kao i luv štetu, kao što ćeino posije videti i šumarstva, i
može se reći, da je stočarstvo več dan danas delomicno suzbijeno. Naši pla-^
ninski krajevi, u kojima bi glavna i najkorisnija proizvodnja valjalo da je stoka,
stočne sirovine i mlečna industrija, naravno imajući pred očima u prvome redu
šumsko gazdovanje, ne dajn nam jasnu sliku planinskoga gazdovanja, jer se
ratarstvo muči, da prodre tamo, gde mu ni najmanje mesto nije i gde mu se
i najmanja zgoda ukaže-


Iz ovoga se jasno vidi, kako su još u ono vreme srpske šume tamarijene
i satirane, a drvo bud za što upotrebljivano, da bi tako što više đobijali ziratne
zemlje, koja je, kao što znamo, kao sveza šumska krčevina, t zv. ,živica"
mogla davati bogati rod kroz čitavi niz godina uzastopce, jer se tada
na đjubrenje nije nigde ni mislilo. Tu dakle vidimo, kako se u ouo vrenje ratarstvo
razvijalo ne samo na štetu stočarstva, već i na štetu šumarstva.


Vratimo U se još dalje u historiji srpskoj unatrag i čak u samo prehistorijsko
vreme i u vreme, kad se sa metale nije znalo, u t. zv. kameno doba
vidićemo, da ni onda nije Srbija bila bez svojib ljudskih stanovnika. U ispitivanju
ovoga doba i pribiranju građje za poznavanje čoveka, koji je tada u
Srbiji živeo, učinjeni su do sada vrlo mali počeci. U tom ispitivanju tragova
ljudskoga života iz kamenog doba došlo se n. pr. do nepobitnib resultata, da
je čovek u ono vreme stanovao većinom po pećinama u šumama.


U geologijskome kabinetu srpske Velike Škole ima malena, ali ipak veoma
poučna zbirka orudja, načinjenog čovekom kamenog doba za razne ciljeve. Od
toga doba malo se sačuvalo drvenine i to drveni okamina, ali kad je narod u
pećinama odnosno u šumama živeo, možemo iz toga slobodno zaključiti, da je
drvo kao sredstvo za sve moguće upotrebljavao. Medju timi predmetima ima ili
najviše, koji su služili za napad i obranu. U ono kamenito doba najglavnije je
oružje bilo bat, koji je bio od drveta i od kamena.


U prva pak vremena srpske države, pa i u početku Nemanićske vlade
može se kazati, da su bile u Srbiji trgovina i industrija veoma ne razvijene,
narod je dakle tada gotovo sve svoje potrebe namirivao sopstvenom, kućevnom
industrijom, u kojoj najglavnije mesto zauzimaše izrada drva.


Tek u najnovije vreme, kad su se u Srbiji počele razvijati i polet dobijati
pored državnih i druge gran^ narodne privrede i narodnoga dobra, ^kao:
trgovina, industrija, zemljodelstvo i stočarstvo, ~ poče se ali samo pomišljati
i na šumarstvo.


Sad ovoliko samo kao kratki uvod i letimični pregled do vremena, kad
se tek počela ako i najmanja briga voditi o šumarstvu; jer ćemo posije opširno
govoriti 0 razvoju samoga šumarstva od prvoga početka, pak do danas u specijalnom
odseku.