DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1893 str. 70 <-- 70 --> PDF |
, _ 380 — Ovo sam na svoje o6i vidio u šumi Ilijina greda, Smreka naselila se na jelov stup i tu je ostala i iizrasla preko 3 m. visoko, ako ju međjutim nije nevrieme srušilo iz njene visine. Ovim načinom dade se protumačiti čudnovat pojav jašećeg stabla. Nije mi poznato, da li se osim smreke može i koja druga vrst dvveH naseliti na tudji panj i ondje rasti, jer to do sad vidio nijesam. III. U sklopljenih jelovih šumah ne ima obstanka nikakovoj drugoj vrsti drva. Nijedna druga vrst ne može se ušuljati ili uzdržati ondje, da dočeka neopređieljeno vrieme^ kad će se slučajno ili silom zasjenjuće jele oboriti i tim omogućiti, da i druga vrst drveda uživa uvjete napredka svoga. Ali da i to bude, ipak ni to ne pomaže, jer jela u.naponu svoje snage (osim ako je šuma preriedka) prebrzo zaklopi prozračna mjesta u šumi, te tim svaku nepozvanu drugu vrst drveća uguši. , -´^ " . Vidio sam starih hrastova, koje je razvijajuća se jelova sastojina prerasla i do ugušenja dotjerala. Tu se nemilosrdno postupa. Hrast nije tako sebičan, ali zato 2I0 prolazi skoro sa svakim prijateljem, s kojim se sdruži« Bukva u podpunoj jelovoj šumi ne može napredovati, dočim u nepovoljnoj smjesi samo životari, ali onda, ako ona svojim uzrastom i brojem prevlada, trpi ipak susjedstvo jele, kojoj saY pođmlađak uguši, samo da zaprieči, da ne može jelov podmladak uzrasti i nadvladati. To je zaista nesmiljena okrutnost takove bukve. Bio ovaj ili onaj povod ili uzrok, što je bukva u stanovitoj šumi, u kojoj ima i jelž, pretežita i brojem i uzrastom, svagdje ćemo naći, da jela hametice propada i izčezava, te su samo pojedina jelova stabla u bukovih šumah niemi, ali i očiti svjedoci ovoj borbi, u kojoj je bukva ipak nadvladala. Najveći dio šuma gornje Krajine nalazi se u toj borbi. Za primjer spomenuti ću šumu Bilo. Ciela sjeverna strana morala je nedavno biti obraštena pretežito sa jelom. Sada ima samo malo jela. Ali ima tragova, da je jela potisnula bukvu. Glavni je razlog, što jela propada pod bukvom, leži u tom, što jelovo sjeme ne pada u neposredni doticaj sa vlažnimi naslagami tla, nego ono pada na bukov list, koji -je prije na tlo pao, nego što je palo sjeme jelovo ili smrekovo. Tu pako ili ne dobije dovoljno vlage, ili ako ju dobije u proljeću samo onda i u toliko, da sjeme klicu potjera, jer se poslie osuši i ugine uslied pomanjkanja vlage. U ostalom ako i koje jelovo sjeme nikne, ugine ipak uslied pomanjkanja svietla najdulje za 2—3 godine. Ali unatoč tomu ipak sam vidio, gdje se jela sa bukvom za obstanak uspješno bori, nu ipak uz ljudsku podporu, ma da i nije ova namjerice učinjena. U Jezerskoj strani i krasanskoj Dulibi vidio sam, da jela potiskuje bukvu, te ju tako rekuć nemilosrdno guši, prem je bukva tako gusta, da se jedva onud prolazi. Iznad guste bukovine skoro iza svake grančice probijaju vršci jdk, a kad su se domogli zraka i svjetla, onda je pobjeda na strani jele. Ta borba je uporna, ali zato interesantnija. |